NAKON ŠTRAJKA ODLUČILI SE ZA SLOBODAN DAN Polovica škola spaja praznik s vikendom: 'Ne zovite nas neradnicima!'

Da će petak ipak biti neradni dan zbog spajanja vikenda s Danom nezavisnosti, čime će školarci i prosvjetari dobiti jesenski mini odmor od nastave, odlučila je polovica od 25 anketiranih osnovnih i srednjih škola u Zagrebu.

Brojem škola koje ne rade iznenađeni su i u Ministarstvu obrazovanja, s obzirom na izračun prema kojem su nastavnici nedavnim štrajkom izgubili više od 150 tisuća nastavnih sati koje bi trebalo odraditi.

Prednjače osnovci

No, da nije bilo štrajka, petak bi bio neradni u još većem broju škola, ovako...

- Prije štrajka planirali smo Dan nezavisnosti spojiti s vikendom, no ipak smo odlučili da petak bude radni dan da ne bismo morali i to odrađivati. U slučaju da su roditelji isplanirali produljeni vikend, plan im nećemo ometati i opravdat ćemo izostanke - kaže Marica Nemet, ravnateljica Osnovne škole “Marin Držić”.

Nenastavnim petkom prednjače osnovne škole pa nastave nema u školama Špansko - Oranice, Pavleka Miškine, Varšavskoj, Jure Kaštelana, Janka Draškovića. Uobičajeni radni dan je, primjerice, u Augustu Cesarcu, Kajzerici, Zapruđu, Pantovčaku, Dragutinu Trstenjaku, A. G. Matošu, Vladimira Nazora...

Šaroliko je i u srednjima, pa je petak neradni dan u MIOC-u, Gimnaziji Tituša Brezovačkog, Poljoprivednoj srednjoj školi, Hotelijersko-turističkoj (koja je štrajk već odradila radnom subotom), ali i u Privatnoj klasičnoj gimnaziji, a radni u V., VII. i Klasičnoj gimnaziji. U XI. gimnaziji nema nastave zbog isplaniranih izleta.

- Ne prozivajte nas odmah neradnicima, jer nenastavni dan ne uzimamo zato da bismo se mi prosvjetari odmarali, već zbog molbi roditelja koji su se odlučili spajati praznik s vikendom - prekorava nas anonimna nastavnica iz zagrebačke gimnazije, u kojoj nisu štrajkali pa u petak odmaraju. U drugoj školi sa slobodnim petkom kažu kako će kraći odmor od nastave sigurno pozitivno djelovati na djecu. “Ne bi bilo loše da češće imaju kraće praznike, nauštrb dugih ljetnih, kao što je praksa i u Europi”, kažu.

Različita tumačenja

Zanimljiva su i tumačenja pojma nenastavnog dana među ravnateljima. Oni koji im nisu vični uzimati pozivaju se na ministrovu odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora. U njoj se navodi da škole mogu planirati nenastavni dan za školske priredbe, natjecanja, dan škole, općine, grada i dan župe. Drugi se pak pozivaju na poznato mišljenje prosvjetne inspekcije prema kojem su spajanja jednako nepopularna kao i rad subotom.

Temeljno je, međutim, nenastavne dane unaprijed predvidjeti godišnjim programom rada. Ako škola ne uvrsti nenastavni dan u plan, nego odluku donese ad hoc, može biti novčano kažnjena. Takvih slučajeva, neslužbeno potvrđuju u prosvjetnoj inspekciji, ipak nisu imali.