ISTRAŽIVANJE

NAJVEĆI PROBLEM MILANOVIĆEVA PLANA Čak 60 % građana protiv monetizacije autocesta

Najveća podrška monetizaciji je na području Zagreba, 14 posto, a u Lici, Dalmaciji i Istri najmanja, samo tri posto
Zagreb, Kraljevacki Novaki, 131010.Promet na autocesti Zagreb - Varazdin otezan je zbog radova kod Kraljevackih Novaka, a jutros je bio dodatno otezan zbog sudara dvaju kamiona. Na slici: kolona u pravcu Zagreba bila je duga nekoliko kilometara.Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
 Bruno Konjević / CROPIX

Više od 60 posto građana ove zemlje protivi se davanju autocesta u koncesiju, pokazalo je istraživanje koje je tijekom studenoga provela agencija Ipsos Puls, a objavljeno je u biltenu Alpheus Policy InSight.

Riječ je o biltenu koje istražuje i objavljuje stavove političkih stranaka i građana o aktualnim državnim pitanjima. Anketirano je 969 ispitanika te su prikupljeni stavovi političkih stranaka. Od ukupnog postotka protivnika monetizacije, 38,5 posto je uopće ne podržava, a 23,1 posto uglavnom ne podržava.

S druge strane, tek 6,7 posto ispitanika u potpunosti podržava proces monetizacije, a 12,8 posto ga uglavnom podržava. Najveću podršku monetizacija autocesta ima na području Zagreba i okolice, a najmanju u Hrvatskom primorju, Istri i Dalmaciji. No, ni ta podrška na području Zagreba i okolice nije respektabilna: iznosi mršavih 14 posto.

Na području Primorja i Istre bezrezervna podrška monetizaciji iznosi minimalna dva posto, a u Dalmaciji tri posto. Najveći protivnici monetizacije žive u Lici i na Banovini. Njih 55 posto je a priori protiv monetizacije. Ovi rezultati trebali bi prilično zabrinuti premijera Zorana Milanovića i ministra prometa Sinišu Hajdaša Dončića u trenutku kada bi trebali započeti pregovori s tri konzorcija koji su predali neobvezujuće ponude za monetizaciju.

Ovi su rezultati samo nastavak stajališta građana o ovom pitanju koje su oni već iskazali prilikom prikupljanja potpisa za referendum protiv monetizacije. Organizatori su tada skupili 550.000 potpisa, čime se pokazalo da postoji jaka volja građana protiv ovog projekta. Doduše, još uvijek nisu poznati razlozi zbog čega su građani protiv monetizacije i zbog čega se oni protive tom projektu.

No, bez obzira na to, ovo istraživanje pokazuje kako bi na referendumu građani najvjerojatnije velikom većinom glasali protiv monetizacije.

Saborski Odbor za Ustav i poslovnik nedavno je uputio Ustavnom sudu na razmatranje referendumsko pitanje kako bi se utvrdilo je li ono u skladu s Ustavom ili nije. Očekuje se da će Ustavni sud odluku donijeti u ožujku.

No, prije toga ista bi se instanca trebala izjasniti o zahtjevu organizatora inicijative “Ne damo naše autoceste” da se na proces monetizacije proglasi moratorij dok se ne donese odluka o referendumu. Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda, prije nekoliko je dana izjavila kako će odluku donijeti vrlo brzo.

Ako ustavni suci proglase moratorij, to bi cijeli proces moglo zaustaviti najmanje četiri mjeseca. U slučaju da Ustavni sud ne odobri referendum, moratorij bi pregovore oko koncesijskog ugovora mogao produljiti čak do rujna ili listopada sljedeće godine.

U tom je slučaju vrlo upitno bi li Vlada Zorana Milanovića mjesec ili dva prije izbora išla na potpisivanje koncesijskog ugovora. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, ali i ministar financija Boris Lalovac već su nekoliko puta rekli kako bi propast procesa monetizacije značio katastrofu za državne financije.

U tom slučaju, tvrdi ministar prometa, morao bi se privatizirati HAC ONC, državna tvrtka za održavanje autocesta, a benzin bi poskupio za 40 lipa. Osim toga, otplate kredita bile bi prebačene na državni proračun jer se HAC više ne može zaduživati uz državna jamstva.

Ovim istraživanjem obuhvaćeno je i sedam političkih stranaka. Očekivano, SDP snažno podržava, a HDZ se protivi monetizaciji. ORaH je također protiv monetizacije jer je ona upitna s ekonomskog i prometnog aspekta.

Protiv monetizacije su i u HDSSB-u jer je “cilj i svrha monetizacije nadoknada manjka u državnom proračunu”. Monetizaciju pak podržavaju SDP-ovi koalicijski partneri HNS i IDS, dok HSS djelomično podržava ovaj projekt.

U toj stranci napominju da se takva operacija sa stajališta ekonomske politike može podržati ako bi se koncesijom smanjio javni dug.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 06:32