SLOM SUSTAVA

Najmanje 500 djece u Hrvatskoj čeka dom; Pravobraniteljica: Hitno otvarajte nove ustanove!

Stotine djece prijeti sudbina male Nikoll: ugrožena su u vlastitoj obitelji, a centar im ne može naći smještaj
 Damir Krajač/Cropix

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je nakon sastanka sa stručnjacima iz domova i centara za socijalnu skrb, zatražila žurno otvaranje novih domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, prije svega za najmlađu djecu do sedam godina. Na neodrživo stanje istovremeno su otvorenim pismom reagirale Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika.

Iako potpuno opravdan i utemeljen na činjenicama, zapravo je paradoksalan zahtjev pravobraniteljice i struke jer je, prema postojećim zakonima, smještaj male djece u domove zabranjen, osim iznimno i na kratko razdoblje, najdulje do godinu dana. U skladu s procesom deinstitucionalizacije, koji Hrvatska deklarativno provodi već 15-ak godina, domovi za djecu trebaju se zatvarati, a djeca smještati isključivo u obiteljske sredine, prije svega kod udomitelja.

No, zainteresiranih udomitelja nema, postojeći imaju i po sedmero-osmero djece na skrbi, iako im zakon dopušta da brinu o njih najviše troje. Djece izuzete iz bioloških obitelji sve je više i struka više nema drugog načina osim da javno upozori da postavljeni modeli ne funkcioniraju i da nam hitno trebaju nove ustanove jer više nigdje ne mogu smjestiti djecu koju ugrožavaju vlastiti roditelji.

Rub izdrživosti

- U posljednje dvije godine više smo puta obavještavali Ministarstvo i javnost o izrazito velikom broju zahtjeva za smještaj djece. Primjerice, u prošloj godini imali smo 450 pisanih zahtjeva te više od 200 usmenih pitanja za prijem djece, a realizirali smo ih samo 107 - govori Jasna Kelava Ćurković, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb u čijem se objektu u Nazorovoj ulici trenutačno nalazi devedesetero djece mlađe od sedam godina, a kapacitet dopušta njih 60, što dovodi na rub izdrživosti i djelatnike Doma.

- Povod za sastanak bili su zabrinjavajući podaci o velikom broju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja su smještena u ustanovama, kao i brojni dopisi iz centara za socijalnu skrb čiji stručni djelatnici upozoravaju da su onemogućeni u obavljanju poslova zaštite prava i dobrobiti djece jer nemaju kamo smjestiti djecu koju je nužno izdvojiti iz obitelji - kažu iz Ureda pravobraniteljice.

Nakon tragičnog događaja s Paga, kada je otac, kojega je trebao nadzirati Centar za socijalnu skrb, bacio četvero djece s balkona, te iz Nove Gradiške, u kojoj je podnesen niz kaznenih prijava protiv stručnjaka zbog slučaja male Nikol, sve je više izdvajanja iz obitelji, a sve manje mjesta za djecu.

Kako smo doznali, na sastanku je rečeno da u ovom trenu u Međimurju ima barem stotinu djece koja bi se trenutačno trebala udaljiti iz obitelji, ali nema ih se gdje smjestiti. Također, jedan od najvećih zagrebačkih CZSS-a ima više od dvije stotine djece koju bi trebalo hitno izdvojiti. Jedan manji centar ima oko 80 djece, drugi se brine o njih 50, treći o 70-ak djece koju ne izuzimaju ili za koju čekaju sudske odluke o izuzimanju, a ne mogu navesti gdje će djecu smjestiti.

- Situacije u kojima centri za socijalnu skrb ne mogu smjestiti u ustanovu ili udomiteljsku obitelj dijete za koje je procijenjeno da je životno ugroženo u svojoj obitelji, predstavljaju stvarno kršenje djetetovih prava - navode iz Ureda pravobraniteljice.

Kršenje prava

Na sastanku je ukazano i na to da nema dovoljno udomiteljskih obitelji te je rečeno kako se nisu ostvarila očekivanja da će izmjene Zakona o udomiteljstvu, iz veljače 2022., potaknuti veće zanimanje potencijalnih udomitelja.

Prema Zakonu, u udomiteljskoj obitelji smjelo bi biti smješteno troje djece, iznimno više kada je riječ o braći i sestrama, ali, zbog potreba hitnog smještaja, danas imamo situacije da se u udomiteljskoj obitelji nalazi po sedmero i više djece, čime se krše prava djeteta.

- Smatram da je najveći problem to što udomitelji nisu zaštićeni. Često ih zlostavljaju i djeca i roditelji. Također, nerijetko se događa da djeca optuže udomitelje za lažna kaznena djela pa je logično da nema interesa - kaže Katarina Bojšić iz Saveza udruga udomitelja.

Zaključuje da je evidentan kaos kad se od deinstitucionalizacije sada govori o traženju otvaranja novih domova.

Osnažit ćemo obitelji i spriječiti institucionalizaciju

Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poslali smo upit s konkretnim pitanjima planiraju li, kada i za koliko djece otvoriti nove domove, kako su zatražili pravobraniteljica i stručne službe, no konkretan odgovor nismo dobili.

Naime, iz MROSP-a su nam u odgovoru pobrojali cijeli niz dokumenata, akata i tijela koje su donijeli i osnovali u proteklom razdoblju, no nigdje nisu naveli gdje bi centri za socijalnu skrb trebali smještati djecu ugroženu u vlastitim obiteljima.

- U planu Ministarstva je proširenje kapaciteta organiziranog stanovanja za djecu, kao i razvoj i širenje novih usluga za djecu i obitelji u riziku, s ciljem osnaživanja obitelji i prevencije institucionalizacije. S tim ciljem, donesen je Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine - navode. (I.K.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 22:17