VELIKI PROBLEMI

Najbolji DZS-ov kadar dao je otkaz, popisivači su bili needucirani, kontrolori nemarni... Što sad?

Iz šutnje DZS-a proizlazi da neće biti kontrolnih popisa ni drugih metoda provjere podataka pa ostaje upitno koliko je Popis vjerodostojan

Lidija Brković i i priprema popisivača za popis

 Ronald Goršić/Ivo Ravlic/Cropix/Cropix

Tijekom prošlogodišnjeg Popisa stanovništva očigledno je došlo do propusta prilikom prikupljanja te poslije u obradi podataka, ali Državni zavod za statistiku (DZS) i dalje ne odgovora na pitanja što se dogodilo i što će sada poduzeti.

Proizlazi da neće biti kontrolnih popisa ni drugih metoda provjere podataka pa ostaje upitno koliko je Popis vjerodostojan. Dosad se nije oglasila ni Vlada koja također snosi svoj dio odgovornosti, tim prije jer je usred priprema za Popis stanovništva, na što ukazuju bivši djelatnici DZS-a, odlučila promijeniti vodstvo Državnog zavoda. To je, pak, za sobom povuklo drugačiji pristup pripremama za Popis, ali i bilo okidač za odlazak znatnog broja iskusnog kadra.

Prije tjedan dana, kada su objavljeni podaci o nacionalnoj i vjerskoj strukturi stanovništva, odmah je zazvonio podatak da je katolika 78,97 posto, a prije deset godina bilo ih je 86 posto. Čudan je bio i podatak da ima 4,83 posto "ostalih kršćana", a prije deset godina tako se izjasnilo 0,3 posto stanovništva.

Redovita predavanja

Demograf dr. Nenad Pokos s Instituta "Ivo Pilar" problem vidi u obučavanju popisivača. Smatra da pet dana online obuke nije bilo dovoljno za posao koji su popisivači trebali obaviti. - U Zakonu o popisu stanovništva 2001. godine bilo je propisano da u grupi za educiranje popisivača ne smije biti više od 25 osoba - kaže Pokos koji je i sam tada bio popisivač i navodi da je tjedan dana dolazio na predavanja. Sada, smatra, nisu bili dovoljno educirani, a zakazali su i kontrolori koji su morali uočiti nelogičnosti na popisnim listama koje su im dnevno dolazile.

- Evo, primjer općine Civljane, najmanje općine u Hrvatskoj. Tamo su gotovo 100-postotno stanovništvo, prije i poslije Domovinskog rata, Srbi pravoslavne vjere. Sada u općini Civljane imamo 99,7 posto izjašnjenih u kategoriji "ostali kršćani" i jednog stanovnika koji je u kategoriji "nepoznati". U općini Civljane nemamo niti jednog pravoslavca. Svi znamo da su oni pravoslavci, ali popisivač koji je popisivao cijelu općinu kod svih je naveo da su kršćani, a na iduće pitanje će svi biti iskazani kao pripadnici Srpske pravoslavne crkve kao vjerske zajednice.

Tu je, dakle, trebao reagirati kontrolor ako popisivač nije znao o čemu se radi - kaže Pokos. Na pitanje koliko će podaci biti korisni, odgovara da će se znanstvenici u njima snaći, ali šira javnost neće. - Imali smo nelogičnosti kod obilježja vjere, ali što možemo očekivati kada izađu podaci o obrazovnoj strukturi, radnoj aktivnosti, zanimanjima itd. - pita se Pokos. Odgovor na pitanje što se dogodilo pokušali smo dobiti među bivšim zaposlenicima DZS-a.

- To s katolicima pogreška u obradi. Nedopustivo je, ako postoji dodatno pitanje u kojem netko kaže da je pripadnik vjerske zajednice Katoličke crkve, da se glavno pitanje, a to je vjera, ne korigira. To je nemarno i neodgovorno jer je postojao dodatni podatak kojim se mogla značajno unaprijediti kvaliteta odgovora - kaže jedan od njih.

Problemi od početka

Na pitanje zašto su se dogodili ovakvi propusti, jedan od odgovora koji smo čuli jest problem kapaciteta DZS-a budući da je puno kvalitetnih ljudi otišlo iz Zavoda. Otišla je i osoba koja je bila glavna metodologinja za prošli Popis stanovništva. Od 2019. dosad iz DZS-a je otišlo, kažu oni koji su tamo radili, najmanje 150 osoba. Pitanje kadra Zavodu smo postavili u prosincu prošle godine kada su već bili vidljivi problemi s popisom stanovništva. Dobili smo odgovor da je od 2019. dotad iz DZS-a otišlo 111 osoba, od kojih je 13 bilo na rukovodećim mjestima.

- Meni se čini da je otišlo jako puno kvalitetnih ljudi. Osobe koje su ih zamijenile nemaju dovoljno iskustva da bi znale raditi taj posao i da bi razumjele kako je potrebno komunicirati, objašnjavati javnosti o čemu se tu radi i zašto je važno - smatra jedan od sugovornika.

Poljuljano povjerenje

Što se tiče Popisa, navodi da je DZS prema zakonu imao pravo koristiti administrativne podatke za popis. - Kvaliteta Popisa mogla se usporediti s administrativnim podacima. Moglo se uzeti podatke iz mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava, i to sve upariti. Na taj se način moglo provjeriti koliko je kvalitetno proveden Popis - ističe.

Na daljnje pitanje što bi sada, u ovoj situaciji, trebalo napraviti da se nešto spasi i vrati povjerenje u DZS, dobivamo odgovor kako je najveća šteta upravo gubitak povjerenja.

- U Zavod treba ulagati. Velika je šteta napravljena odlaskom većine stručnjaka i da bi se sanirala, potrebno je puno ulaganja i vremena. Ljude treba obrazovati i pričekati da oni postanu pravi statističari jer statističara ne možete naći na cesti, posebno ne za državnu plaću - kaže sugovornik koji procjenjuje kako je potrebno četiri do šest godina da se vrati povjerenje u DZS.

Vladi smo poslali upit o tome kako oni gledaju na vjerodostojnost podataka koje je objavio DZS, namjerava li se nešto poduzeti u povodu kvalitete rada tog iznimno važnog državnog tijela i što. Pitali smo i o vjerodostojnosti svih ostalih podataka koje DZS prikuplja i objavljuje, od BDP-a i industrijske proizvodnje do prosječne plaće i drugih na kojima se temelji ostvarivanje određenih prava građana. Nismo dobili odgovor.

Petina ljudi iz Tučepa u "ostalim pokretima", u Slivnu 15 posto nepoznate nacionalnosti

Od objave nove tranše podataka prikupljenih tijekom lanjskog Popisa stanovništva pa do prvih sumnji u njihovu vjerodostojnost trebalo je proći samo par sati. Najviše pozornosti izazvao je podatak da je broj "ostalih kršćana" između 2011. i 2021. porastao s nepunih 13 na čak 197 tisuća, odnosno da su "ostali kršćani" nakon katolika najbrojnija vjerska skupnina kojoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pripada svaki peti stanovnik Hrvatske.

Iz DZS-a su tu anomaliju opravdali metodologijom popisivanja; poručili su da je pitanje o vjeri "bilo potpuno otvoreno", te da "popisivači ni u kojem slučaju nisu smjeli sugerirati odgovor na to pitanje, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje".

Ako je vjerovati njihovu objašnjenju, među 171 stanovnikom, koliko ih živi u općini Civljane, nema niti jednog pravoslavca - iako se 126 mještana (74 posto stanovnika) uredno izjasnilo građanima srpske nacionalnosti. Prema podacima DZS-a, tamo nema ni katolika bez obzira na to što su se 42 mještanina izjasnila kao građani hrvatske nacionalnosti. Svi su popisani kao "ostali kršćani". Pardon, jedna je osoba službeno završila u rubrici "ne izjašnjavaju se".

Slična anomalija zabilježena je i u Biskupiji, još jednoj općini u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj pripadnici srpske nacionalne manjine čine uvjerljivu većinu stanovnika - 73,86 posto. Unatoč tome, u Biskupiji živi samo 51 posto pravoslavaca, dok je "ostalih kršćana" čak 35 posto.

Čudni podaci stigli su i iz dominantno katoličkih mjesta: u Imotskom je zabilježeno samo 2,88 posto "ostalih kršćana", ali i nevjerojatnih 11,38 posto pripadnika "ostalih religija, pokreta i svjetonazora". To znači da nisu katolici, pravoslavci, protestanti, ostali kršćani, muslimani, židovi, istočnjačke religije, agnostici, skeptici, ateisti, nisu oni koji se ne izjašnjavaju niti nepoznati - sve su to, naime, kategorije koje Popis nudi - već nešto drugo. Kojem to pokretu, dakle, pripada svaki 9. stanovnik Imotskog?

Još je zanimljivije u Zmijavcima, gdje pripadnici "ostalih religija, pokreta i svjetonazora" čine 61 posto. U Svetom Ivanu Žabnom "ostalim pokretima" pripada 14 posto stanovništva, a u Tučepima - svaki peti žitelj (njih 19 posto).

Vrlo egzotični rezultati zabilježeni su i u Runovićima, gdje su poslije katolika najbrojniji pripadnici "nepoznate" vjere, koji čine čak 11 posto stanovništva. U istoj općini zabilježeno je i 11 posto građana koji, tvrde u DZS-u, prema nacionalnosti pripadaju kategoriji "nepoznato".

Velik udio građana "nepoznate" nacionalnosti zabilježen je u brojnim mjestima diljem zemlje - u Desiniću ih je osam, u Promini devet, u Slivnu gotovo 15, a istarskoj općini Kaštelir-Labinci "nepoznate" nacionalnosti je čak 19 posto stanovnika.

Vrlo čudni podaci prikupljeni su i u nekoliko mjesta u Krapinsko-zagorskoj županiji. U Donjoj Stubici u kategoriju "nepoznata narodnost" upisano je 4,64 posto stanovnika. Prema Popisu stanovnika, u Donjoj Stubici živi 78 posto katolika, šest posto građana "nepoznate" vjere, četiri posto "ostalih kršćana", te začudno visokih 7,4 posto građana koji pripadaju "ostalim religijama, pokretima i svjetonazorima". (Marko Špoljar)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 01:56