MUČNO ISPITIVANJE JOSIPA MANOLIĆA Članovi Istražnog povjerenstva urlaju na uho 97-godišnjaka: 'Nije Mesić predlagao Todorića za ministra, ja sam!'

Na sjednici saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor koja je počela u 11 sati iskaze bi trebali dati nekadašnji predsjednik Vlade Josip Manolić te čelnici nekadašnje Agencije, odnosno, Fonda za privatizaciju Milan Kovač i Ivan Penić.

Milijan Brkić na početku sjednice kazao je kako je Manolić bio drugi član u državi i pitao ga je i mu je poznato da je Mesić predlagao Antu Todorića za ministra poljoprivrede.

- Moram vas ispraviti, njega nije predlagao Mesić, ja sam ga predlagao. Jer sam ga poznavao od ranije. Ja sam ga predlagao i on je prihvatio da bude ministar, ali je tražio razgovor s predsjednikom Tuđmanom. Oni su se razišli u ključnim pitanjima. Todorić je htio razvijati PIK-ove kao nosioce proizvodnje na selu. Tuđman se nije mogao složiti jer je kazao da je to likvidacija malog seljaka. Oni se nisu složili i Ante Todorić je odustao da bude ministar poljoprivrede.

- Za vrijeme mog predsjenikovanja nije bilo govora o Agrokoru, to možete provjertiti preko zapisnika. Agrokor kojeg vi tretirate kao sadašnji je izrastao iz sustava u kojem sam ja na izvjestan način sudjelovao. Mi smo iz plansko dogovorne ekonomije prešli u tržišno gospodarstvo. To je odlučivalo i privatizaciju i otvaranje prostora za učešće privatnika u tom gospodarstvu i razvoj poduzetnika. Mi smo imali društveno vlasništvo uz državno. Morali smo ih razdovojiti i da državno vlastništvo ostaju veliki sistemi koji se nemaju šta petljati u privatno.

- Nisam dobivao nikakvu tužbu o pitanju Agrokora. Ja se mogu pozvati na svoje intervjue koji su se odnosili na gospodarstvo, jer je to bilo dominantno uz agresiju koju smo tada trpiti.

Kazao je kako nije bio upoznat s dodjelom kredita Agrokoru dok je bio predsjednik nadzornog odbora Ilirija banke.

- Agrokor u tom periodu nije stršao kao neka posebna organizacija - kazao je Manolić pa dodao kako slabo čuje na slušni aparat koji je dobio od zdravstva.

Zatim je predsjednik povjerenstva Orsat Mijenić kazao svima da ubuduće priđu bliže Manoliću prilikom ispitivanja kako bi ih čuo.

Na pitanje koliko je svojim činjenjem kao predsjednik vlade ubrzavao privatizaciju, kazao je kako nije znao za pljačku koja se iza toga valja.

- A imali smo naznaka da je postojala velika želja pojedinaca da se kroz sustav obogate - kazao je Manolić pa spomenuo Podravku.

- Oni su umanjili stotinu puta vrijednost svog poduzeća da bi se pojedinci mogli privatno okoristiti.

Manolić je kazao kako je sve što je radio Todorić bio kriminal.

- Od toga da je koristio sredstva nenamjenski, od toga da je pomagao one ili ove. A ja sam znao koga je pomagao, svoje prijatelje iz Hrvatskog proljeća – kazao je.

Valentić i Gregurić

Na pitanje Nikole Grmoje jesu li Ivica Gaži i Stjepan Mesić lobirali za Antu Todrića, Manolić je kazao kako je Gaži bio u sukobu s Antom i kako je to bio vječiti rat, no da se Mesić možda i zalagao za njega jer je 'nešto znao o ranijoj poslovnoj djelatnosti tog poduzeća gdje je on bio direktor'.

Na pitanje je li razlog za povlašteni status bilo financiranje HDZ-a, kazao je kako 'Ante nije bio čovjek koji bi mogao financirati nekoga'.

- Bio je privatnik poduzetnik koji je proizvodio i uvozio cvijeće i obogatio se više na uvozu nego na proizvodnji. Ta teza da bi on mogao financirati HDZ otpada.

- Vlada demokratskog jedinstva koja je bila iza mene - tu treba tražiti odgovore. Nikica Valentić je još uvijek živ i vjerujem da će on to rado objasniti. Ako neće on onda će pomoćnici, potpredsjednici koji su tada bili u vladi.

- Mislim da je Franjo Gregurić dosta imao grijeha u privatizaciji. On je bio potpredsjednik vlade kad sam ja bio predsjednik. Kad je postao predsjednik otvorena su vrata bez dovoljne kontrole. Ja sam stvorio organizaciju koja će štitit pretvorbu, Agenciju za razvoj, Fond za privatizaciju, osovili smo se na državno pravobraniteljstvo koja će štititi interese pretvorbe i nijedan ugovor nije mogao biti prihvaćen ako pravobranitelj nije dao svoj potpis. I državno odvjetništvo je imalo otvorene ruke u tom pravcu.

200 obitelji

Nikola Grmoja pročitao mu je odlomak iz njegove knjige u kojem govori o Todoriću, Kutli i Guciću kao korisnicima odobrenih menadžerskih kredita, a Manolić mu je odgovorio da ne zna odakle je to izvadio, ali kako je ta informacija vjerojatno točna.

Na pitanje je li teza o 200 obitelji bio konsenzus vrha politike kazao je kako to nije točno.

- To nije bio koncept politike. Bila je teza da vlada 200 obitelji, no u vrhu politike to nikad nije saživjelo. Iako, kad sada počnete slagati jedne do drugog, možete naći tu tezu da nekoliko obitelji vlada, no nije to bio konsenzus u HDZ-u. Iza toga su stali svi koji su stekli na kriminalan način bogatstava. U pretvorbi je bilo mogućnosti da se grabi ta ničija imovina. Bilo je to nužno da pretvorimo to u državno, da država može stajati iza te ničije imovine.

Manolić je kazao povjerenstvu kako će se u raspetljavanju ove situacije morati spustiti na nižu razinu od predsjednika Vlade, na pojedine kompanije i pogledati to je potpisivao stvari.

Gordan Maras ga je pitao o privatizaciji po konceptu vaučera od koje se odustalo.

- Rasprava je bila kako podijeliti imovinu. Rasprave su išle unedogled. Nije se moglo doći jednostavno do toga kako pravednu raspodjelu napraviti tog društvenog gospodarstva. Mi smo se opredijelili da društveno vlasništvo pretvorimo u državno. Mene su napadali sa desen strane da su to boljševičke metode, da se vraćamo na državni kapitalizam. To nije bila istina, mi smo morali poduzeća sačuvati.

- Onda sam ja jedan od tih koji je prelomio, a ne sa ciljem da se stvori 200 pogodnih obitelji. Cilj je bio stvoriti poduzeća koja će biti efikasnija u proizvodnji nego što su bila do tada.

- Postojala je procedura, izmaklo je iz te procedure i to je kriminal no to se mora konkretno utvrditi.

Podrška HDZ-a

Kazao je kako je moglo doći do toga da je podrška HDZ-a bila potrebna da bi se došlo do privatizacije.

- Moglo je doći do toga, pretpostavljam, ako su se dva subjekta pojavila na jednom objektu. Netko je morao presjeći i reći kome će se dati, takva intervencija je mogla postojati.

Maras ga je potom pitao je li Agrokoru trebala politička podrška i bi li Todorić bez toga uspio kupiti te kompanije.

- Nije mu trebala podrška ali je mogao na nju računati, od ljudi koji su ga poznavali kao dobrog poslovnog čovjeka. Jamnica je tada bila prćija beznačajna. Todorić je od toga napravio nešto veliko. To treba vrednovati da se od siromašnog poduzeća napravit veliko. To je bila moja politika.

UDBA

Je li točno da UDBA i dalje kontrolira stvari kao i da je imala ulogu u pretvorbi? - pitao je Ivan Lovrinović.

Nikada ni jedna obavještajna služba ne može toliko kontrolirati društvo. Dometi UDBA-e bili su ograničeni, nisu se mogli puno petljati u gospodarstvu iako ako su nešto htjeli mogli su malo učestvovati. U raspreljtavanju ove situacije morat će te se spustiti na nižu razinu od predsjednika Vlada. Sve to imate napisano u materijalima.

- Ja sam dominirao u pretvorbi i sve što se u tom periodu desilo. Ja za pretvorbu jesam, ali za pljačku nisam – kazao je Manolić.

Na Grmojino pitanje tko su ključni ljudi na pozicijama koji su odgovorni za ovakvu privatizaciju i nenamjensko trošenje kredita kazao je kako ne može odgovoriti, no kako postoje zapisnici, dnevni redovi i živi ljudi s kojima se može razgovarati i doći do odgovora.

Krivi vladu demokratskog jedinstva

- Gregurić i Valentić su odgovorni za moment kad su bili na određenim pozicijama na vlasti. Proces dolaska na vlast vlade demokratskog jedinstva je bio poligon za muljanja – kazao je.

- Oni su imali podršku predsjedništva HDZ-a, iako za Gregurića ne dajem ruku da je bio u HDZ-u - kazao je Manolić i na kraju kazao kako je njemu nezamislivo da Istražno povjerenstvo prestane s radom kad se podigne optužnica.

- Kad sam ja bio u politici nije bilo nikog iznad Sabora. Volio bi vidjeti taj zakon koji tako kaže, on je sigurno protuustavan, to je nemoguće - kazao je.

Ispitivanje drugih svjedoka najavljeno je za 13 sati.

Podsjetimo, na prvoj radnoj sjednici saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor koje se sastalo se u petak, 3. studenog, svjedočio je prvi hrvatski premijer Stjepan Mesić.

Vladajući su prethodno glasovanjem spriječili pozivanje Šeksa, Plenkovića, Ramljaka i Dalić za svjedoke.