Može li uspjeti referendum za euro? Desnici treba 374.740 potpisa, na ruku ime ne ide ni anketa...

Prije dva mjeseca, suverenisti su najavili da u listopadu počinju s prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma za zaštitu nacionalne valute kune jer smatraju da se o odricanju od monetarnog suvereniteta mora očitovati hrvatski narod. Ali, da bi referendum uspio, za svaki je potrebno prikupiti 10 posto potpisa ukupnog broja birača, što je 2018. iznosilo njih 374.740.

Pritom, jedina prepreka referendumu može biti ocjena ustavnosti Ustavnog suda koji je daje ako to zatraži većina saborskih zastupnika.

Prema rezultatima Eurobarometra iz srpnja, 61 posto hrvatskih građana podržava uvođenje jedinstvene europske valute u Hrvatskoj, što je šest postotnih bodova više nego prošle godine. Istodobno, smanjio se broj protivnika uvođenja eura pa on u ovoj godini, pokazuju rezultati istraživanja koje je u svibnju proveo Eurobarometar, iznosi 37 posto, što je pet postotnih bodova manje nego u istom lanjskom istraživanju.

U razgovoru za Magazin, Hrvoje Zekanović je potvrdio kako su Suverenisti u procesu pripremi izrade referendumskog pitanja i okupljanja volonterske ekipe koja će voditi čitav postupak, a uskoro slijedi formiranje organizacijskog odbora sukladno Zakonu o referendumu. "Prihvaćanjem eura Hrvatska definitivno postaje zacementirana u Europskoj uniji, a na to ne smije pristati nitko tko vodi računa o interesima hrvatske države i naroda. U tom slučaju, Hrvatska više neće moći izići iz EU. Od EU profitiraju velike države kao Njemačka i Francuska, a Hrvatska je na gubitku", tvrdi Zekanović. Načelnu podršku referendumu izjavili su još Most i DP.

Međutim, pitanje uvođenja eura, koliko je ekonomsko, toliko je pravno-političko. Naime, čak i kada bi Zekanović i desnica uspjeli skupiti dovoljan broj potpisa, mogli bi naići na teškog protivnika – Ustavni sud. Prema ustavnopravnim stručnjacima, kada se pogleda tekst ustavnih odredbi koje se odnose na referendumsko odlučivanje, u njemu nema ništa što načelno priječi takav referendum. Dakle, oni koji će zastupati ideju da se o pristupanju eurozoni mora organizirati referendum usko će se fokusirati na taj tekst te ustavne odredbe i u njemu naći čvrstog saveznika.

Nasuprot njima, oni koji će se protiviti referendumu vjerojatno će zastupati jednu od dvije "instinktne linije". Prva i najvjerojatnija linija protivljenja ukazivat će na činjenicu da je Republika Hrvatska već preuzela obvezu pridruživanja eurozoni pristupnim ugovorom kojim je postala članica EU. Obećanje je dano i preuzeto ugovorom. Tu činjenicu će koristiti kao podlogu tvrdnji da se o međunarodno preuzetim obvezama ne može odlučivati na referendumu.