MOŽE LI 'TRAVA' SPASITI IMUNOLOŠKI? 'Lakše bismo proizvodili marihuanu za liječenje nego krvne pripravke'

Može li Imunološki zavod, sad kad ga je država nakon više turbulentnih godina uzela pod svoje, svoju budućnost graditi na proizvodnji i preradi marihuane u medicinske svrhe? Treba li Hrvatska slijediti, primjer Češke, koja je nakon dvije godine uvoza iz Nizozemske pokrenula vlastitu proizvodnju ili će domaće potrebe podmirivati uvozom?

Višegodišnje iskustvo

- Zašto ne? Uzgoj i prerada kanabisa sigurno su jednostavniji od proizvodnje krvnih pripravaka. U Zavodu bi država lakše ostvarila nužnu, strogu kontrolu nad proizvodnjom, a mi imamo desetljetno iskustvo suradnje sa stručnjacima i institutima, rigoroznim birokratskim protokolom propisanim za lijekove. UN-ova kovencija o sprečavanju zloupotrebe droga iz 1961. i 1971. nameće obavezu državi da strogo kontrolira sadnju kanabisa i preporučuje državnu proizvodnju. Ali, sve to tek treba vidjeti - kaže dr. Srećko Sladoljev, savjetnik Uprave IZ-a, i naglašava da se ideja o mogućoj proizvodnji rodila u glavama stručnjaka koji su posljednjih mjeseci sudjelovali u pripremama Pravilnika koji treba omogućiti da se marihuana u Hrvatskoj nađe na policama ljekarni.

Olakšanje simptoma

Kupnja marihuane u ljekarnama, ne za liječenje nego olakšavanje simptoma kemoterapije i boli onih koji se bore s malignim bolestima, kako opetovano upozoravaju stručnjaci, gotovo da je pitanje dana. Povjerenstvo za analizu i preporuku primjene indijske konoplje u medicinske svrhe na čelu s doc. dr. sc. Ognjenom Brborovićem, podsjetimo, donijelo je preporuke da se marihuana propisuje oboljelima od multiple skleroze, ADIS-a, malignih bolesti i nekih oblika dječje epilepsije.

Tri do pet mjeseci

Hrvatska bi tako koncem ove ili početkom sljedeće trebala postati 12. članica društva europskih zemalja koja će legalizirati kanabis u medicinske svrhe, uz Češku, Finsku, Rumunjsku, Italiju, Španjolsku, Nizozemsku, Francusku, Austriju, Portugal, Veliku Britaniju i Njemačku. A građani Hrvatske bi ga o svom trošku, zizmeđu 10 i 15 eura za suhi cvijet, mogli uz liječnički recept nabaviti u ljekarnama. Ovih je dana Povjerenstvo pustilo Pravilnik u javnu raspravu.

Procjenjuje se da bi isprva u Hrvatskoj trebalo oko 200 kilograma konoplje godišnje. No, realno je očekivati da će potrebe za njom brzo rasti, do 300 kilograma već prve godine, odnosno da će u roku od tri godine dosegnuti potrebu od pola tone godišnje. Proces uzgoja, od sjetve do konačnog proizvoda suhog cvijeta, traje između tri i pet mjeseci, ali su zakonske pripreme znatno kompliciranije, napominje Ognjen Brborović. Cijena medicinske konoplje bez poreza i marži teško može biti niža od 30 kuna. Nizozemci su najveći znalci u uzgoju i preradi kanabisa pa ne treba izmišljati toplu vodu, uvjeren je prof. dr. sc. Milan Pospišil s Agronomskog fakulteta, koji je savjetnik u radu Povjerenstva.

Uzgoj u staklenicima

- Hrvatska ima idealnu klimu za uzgoj konoplje, bilo gdje je moguće organizirati proizvodnju. Bilo bi najbolje prenijeti tehnologiju iz Nizozemske koja konoplju uzgaja u staklenicima - kaže Pospišil. Brborović također smatra da bi bilo dobro, ako smo se već odlučili na korištenje, da se pobrinemo za kontroliranu sadnju u Hrvatskoj, a Imunološki je iz niza razloga pogodan za to.