PETROV IM ŠALJE REVIZIJU

MOSTOVCI SKUPLJAJU DOKAZE O RASTROŠNOSTI HNB-a 'Zanima nas je li točno da su potrošili 40 milijuna na materijalne troškove, a Vujčić proveo 260 dana na putu'

'Neovisnost HNB-a sigurno neće narušiti Državna revizija', smatraju u Mostu
 CROPIX

- Most ne želi narušiti stabilnost Hrvatske narodne banke (HNB) niti se miješati u monetarnu politiku. HNB mora biti neovisan, ali to ne znači da može biti država u državi. Stoga inzistiramo na promjeni Zakona o HNB-u kako bi i njegovo poslovanje bilo podložno reviziji Državnog ureda za reviziju - rekao nam je jedan od glavnih ljudi u Mostu i dodao da je njihov čelnik Božo Petrov u petak uspio postići dogovor s premijerom Tihomirom Oreškovićem i predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom da se u tom smislu pripreme izmjene Zakona o HNB-u.

Kako bi bio siguran da će se u HNB doista uvesti Državna revizija, Petrov je glasanje o izvješću HNB-a uvjetovao izmjenama Zakona i ugovorio da ove dvije stvari idu u paketu.

Zabuna, a ne bunt?

Petrov, međutim, za razliku od Karamarka, svojim zastupnicima u Saboru nije na vrijeme javio za dogovor u Vladi. - Karamarko je odmah nazvao predsjednika Sabora Željka Reinera, rekao mu za sporazum i da povuče izvješće HNB-a s dnevnog reda. U jednom trenutku tijekom saborske rasprave Reiner je rekao da se neće glasati o izvješću HNB-a, na što je Ivan Kovačić, koji još nije imao pojma o dogovoru, skočio sa stolice i izašao iz sabornice - prepričava naš sugovornik pozadinu bunta zastupnika Mosta.

- Kada su vidjeli Kovačića, ustali su i ostali mostovci, a za njima su izašli SDP-ovci i HNS-ovci ne bi li se stekao dojam da su na istoj strani - kaže naš sugovornik, a njegovu verziju potvrdio nam je i visoki dužnosnik HDZ-a koji je u petak bio svjedok događaja u Saboru.

Most već puna dva tjedna traži da se HNB-ovo poslovanje podvrgne nekom obliku kontrole. Zbog toga su, s jedne strane, bili zahtjevi da se u Saboru glasa o izvješću, a s druge je strane Petrov pokušavao uvjeriti premijera Oreškovića da treba uvesti nadzor nad radom središnje državne banke. Prema riječima našeg sugovornika, Orešković je popustio tek kada je dobio na stol papire s pregledom europske prakse u javnoj reviziji i nadzoru bankarskog sustava te se uvjerio da u većini zemalja ipak postoji revizija nad centralnom nacionalnom bankom.

Privatna revizija

Polazeći od ustavne i zakonske neovisnosti HNB-a, sada je revizija uređena tako da ju obavlja privatno revizijsko društvo koje na prijedlog Savjeta HNB-a odobrava saborski Odbor za financije i proračun.

- Neovisnost HNB-a u smislu kreiranja i provođenja monetarne politike sigurno neće narušiti Državna revizija, koja bi utvrdila je li točno da HNB potroši o 40 milijuna kuna na materijalne troškove, koja bi pokazala je li doista put guvernera Borisa Vujčića u Peru trebao koštati 70.000 kuna i treba li on, ako je taj podatak točan, čak 260 dana u godini provesti na službenom putu - kaže naš sugovornik iz Mosta te napominje da zbog nenadležnosti Državne revizije nad HNB-om dužnosnicima izvršne i zakonodavne vlasti nije dostupan i provjerljiv podatak po kojem su poslovne banke 2 milijarde kuna plasirale u 20 poduzeća bez ijednog zaposlenog, a da HNB koji je i regulatorno tijelo na to, navodno, nije ni trepnuo.

Iz razgovora s jednim od čelnih ljudi Mosta vidljivo je da su na stolu nakupili čitav niz slučajeva (doduše, tek ih treba provjeriti) koji guvernera Vujčića prikazuju kao vrlo rastrošnoga gazdu.

Puni nadzor

No, slučajevi koji navodno ozbiljno kompromitiraju guvernera nisu nešto što bi premijer Orešković želio istraživati ili korigirati. Zeleno svjetlo za izmjene Zakona dao je pošto se uvjerio da u većini europskih zemalja javna revizija ima potpun ili ograničen nadzor nad središnjom bankom. Prema analizi pripremljenoj za premijera, puni nadzor nad centralnom i poslovnim bankama imaju Njemačka, Španjolska, Francuska, Cipar, Nizozemska, Malta, Danska, Poljska, Švedska. Bez nadzora su Grčka, Latvija, Finska, Luksemburg, Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ostale zemlje imaju nadzor, ali labaviji.

Praznine u nadzoru banaka

Do izmjena Zakona o HNB-u 2001. godine Državni ured za reviziju obavljao je i reviziju poslovanja HNB-a. Nadzor banaka je tema i na nivou EU, posebno nakon uspostave jedinstvenog sustava nadzora banaka. Europska središnja banka preuzela je nadzor nad većim bankama, a nadzor nad manjima ostao je na nacionalnoj razini. Problem je što je novi sustav stvorio niz praznina. ( I.T.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 16:47