PODOLNJAK U BRIEFINGU

‘Moguće je da mandatar bude - Nikola Grmoja! Evo tko bi u tom slučaju oformio novu Vladu‘

Da su išli zajedno SDP i Možemo! bi dobili 5 do 6 mandata više. Ovakav izborni sustav favorizira velike stranke i koalicije, tvrdi ustavni stručnjak

Robert Podolnjak

 Screenshot Hanza TV

"Izborne jedinice nemaju jednaki broj birača. I sam Ustavni sud je konstatirao da je u izbornim jedinicama otprilike pola milijuna birača više nego što ih stvarno ima u Hrvatskoj. U nekim izbornim jedinicama postoji prikriveni višak birača u odnosu na broj stanovnika. U V. izbornoj jedinici je glasalo oko 180.000 birača, a u VI. oko 240.000, što je 60.000 birača više. Dakle, za svakog zastupnika je u petoj izbornoj jedinici trebalo znatno manje glasova nego u šestoj", kazao je u Briefingu stručnjak za izborno zakonodavstvo prof. dr. sc. Robert Podolnjak, redoviti profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

To je jedan od razloga zašto svaki glas ne vrijedi isto. Ako se usporedi omjer dobivenih glasova i osvojenih saborskih mandata ispada da je HDZ-u je za jedan mandat u prosjeku trebalo nešto manje od 12.000 glasova, Rijekama pravde 13.000, DP-u 14.500, Mostu 15.500, a Možemo! 19.300 glas. Fokus je s 47.712 glasova dobio samo jedan mandat.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na samom kraju teksta

"Nažalost, Ustavni sud je ukinuo stari Zakon o izbornim jedinicama i očekivali smo da će novi zakon biti napravljen po pravilima struke i da će u izradu biti uključeni stručnjaci, da će izborne jedinice pratiti granice županija, da neće presijecati Zagreb koji je jedna urbana cjelina te da će zakon biti donesen konsenzusom vladajućih i opozicije. Nažalost, ništa od toga se nije dogodilo. Izborni sustavi nisu neutralni instrumenti. Svaka vladajuća stranka nastoji osigurati bolju poziciju ili način pretvaranja glasova u mandate koji će njoj ići u prilog", ističe Podolnjak i otkriva da je HDZ s otprilike 33 posto glasova dobio gotovo 43 posto mandata u Saboru. Dakle, 9 do 10 posto više zastupničkih mandata nego glasova birača.

"Španjolski filozof Jose Ortega y Gasett je prije nešto manje od sto godina rekao da zdravlje demokracije bilo koje vrste i opsega ovisi o izbornoj proceduri. Sve ostalo je sporedno. Izborni sustavi su vrlo složeni, sadrže brojne tehničke pojedinosti koje biračima naizgled nisu jasne kao što su izborne jedinice, izborni prag ili prohibitivna klauzula kao i famozni D‘Hondt, belgijski matematičar koji je izmislio jednu metodu raspodjele glasova", naglašava Podolnjak. Daje primjer Njemačke gdje za svaki zastupnički mandat u Bundestagu treba oko 57.000 glasova. Odstupanja su vrlo mala. Ne podržava ideju da na parlamentarnim izborima cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica kao na predsjedničkim ili europskim izborima.

"Toj ideji ne idu prilog neke stvari. Preferencijsko glasanje bi u tom slučaju bilo praktički nemoguće. Problem je što se u izbornim jedinicama bira po 14 zastupnika. Kada bih ih se biralo 20 do 25, razlike bi bile puno manje. Trebaju nam znatno veće izborne jedinice kojih bi onda vjerojatno bilo 5. Da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, većina bi zastupnika dolazila iz Zagreba ili drugih urbanih sredina, dok neki dijelovi Hrvatske uopće ne bi bili zastupljeni. U Srbiji se svi zastupnici biraju u jednoj izbornoj jedinici i jako velik broj ih je iz Beograda. To nije dobro rješenje", govori Podolnjak, koji je kao saborski zastupnik Mosta u mandatu od 2016. do 2020. u saborsku proceduru poslao svoj prijedlog izbornog zakona, no vladajuća većina nije, otkriva, bila zainteresirana da se o tome uopće raspravlja, pa je prijedlog nekoliko godina bio na dnevnom redu i nikada nije ušao u raspravu.

"Za pretpostaviti je da bi, da su išli zajedno, SDP-ova koalicija i Možemo! dobili 5 ili 6 mandata više. U dvije izborne jedince je Možemo! prešlo izborni prag, ali nije dobilo mandat zbog D‘Hondtove metode. Ovakav sustav favorizira veliku stranku ili koaliciju", kaže Podolnjak.

Tvrdi da će u velikoj mjeri o zastupnicima manjina ovisiti okupljanje parlamentarne većine. Je li moguće okupiti većinu bez HDZ-a i DP-a?

"Matematički su moguće svakakve formule za dolazak do 76 zastupnika. No, jedno je matematika, a drugo politička realnost i spremnost pojedinih političkih aktera da se nađu u takvoj većini i pitanje što bi takva većina zajedno odlučila – konstituirati Sabor i ići na promjenu nekih zakona ili ići u smjeru formiranja Vlade. Puno je otvorenih pitanja i pretpostavljam da će razgovori tek započeti. Nakon problematičnog sastavljanja Vlade nakon izbora 2015. upozoravao sam da ćemo prije ili kasnije opet imati probleme sa sastavljanjem Vlade. Danas je pitanje hoće li zastupnici manjina biti dio većine, a bez njih većine nema. U ovom trenutku nije izvjesno koja bi to bila većina koja bi dala potpise za novog mandatara. Ako se Sabor konstituira, pravo predlaganja zakona imaju i zastupnici, saborski odbori i radna tijela. Mogli bi predložiti izmjene izbornog zakona", napominje Podolnjak, koji smatra da je moguće i rješenje da Nikola Grmoja bude mandatar grupacije lijevog centra, centra i Mosta kao desnog centra u budućoj vladi.

"Mislim da je tim strankama u prvom planu konstituiranje Sabora i tko bi bio predsjednik Sabora. Često i u formiranju vlada neka manja stranka dobije mjesto premijera. Ne nužno najveća stranka. To nije neuobičajeno u parlamentarnim sustavima u Europi. Ovisno o konstelaciji političkih snaga, o tome koja je osoba najprihvatljivija za tu ulogu", zaključuje Podolnjak.

Pogledajte cijeli Briefing:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 23:21