VELIKI INTERVJU

MOĆNI SAUDIJSKI PRINC ZA JUTARNJI Zašto sam zapravo došao u Hrvatsku

Uoči susreta s predsjednikom Josipovićem princ Alwaleed al Talal odabrao je Jutarnji list kako bi objasnio svoj dolazak
 Sandra Šimunović/CROPIX

Jedan od najbogatijih ljudi svijeta, princ Alwaleed al Talal u četvrtak je odlučio vrijeme provesti na Jarunu, nakon što je od ponedjeljka zaista temeljito upoznao Zagreb.

Posljednjeg dana boravka u glavnom hrvatskom gradu, prije nego li je krenuo prema jugu i jadranskoj obali, a u Makarskoj ima službeni ručak s predsjednikom države, Ivom Josipovićem, saudijski princ se družio s novinarima u zagrebačkom hotelu Esplanade, vrlo opušten, dok je njegova delegacija na terasi hotela uživala u ugodnom zagrebačkom ljetnom danu.

U trapericama i košulji, saudijski princ za vrijeme razgovora u ruci je držao plavi tespih i mobitel.

Saudijska delegacija u Hrvatsku je došla nakon što su se zainteresirali za Zagreb na turističkom sajmu u Dohi. Prinčevoj osobnoj turističkoj agenciji predstavljen je tada zagrebački kultni hotel, kao i glavni hrvatski grad, i nije prošlo dugo prije nego li je stigao potvrdan odgovor da će delegacija predvođena princom doći u Zagreb u višednevni posjet.

Pritom, njihove je domaćine fascinirao činjenicom da je u svemu bio vrlo jednostavan i nezahtjevan. Vozio je bicikl po gradu, želio obići Medvedgrad, vidjeti sve ono što bi i prosječan turist želio vidjeti u Hrvatskoj. Gledao je folklor, jeo domaću hranu i ponašao se vrlo prirodno, neformalno. Otišao je u zagrebačku džamiju na Borovju gdje je molio jer za sebe kaže da je vrlo religiozan čovjek, kojemu je vjera izuzetno važna.

- Moram priznati, ovdje se osjećam kao doma, objasnio mi je na početku razgovora na terasi hotela. Pritom su nas snimali njegovi novinari, koji žele napraviti reportažu o boravku u Zagrebu, dok je ostatak delegacije čekao da se odrade intervjui pa da svi zajaše bicikle. Planiranje i bicikliranje, te, naravno konji omiljeni su prinčevi hobiji, međutim, za sve to ima relativno malo vremena jer je većina njegove energije, reći će, usmjerena na posao.

Čini se da ne može posve izbjeći svoj poslovni gen, mada je boravak u Hrvatskoj trebao biti isključivo planiran kao odmor. Kada je državni vrh saznao da je princ u Zagrebu, a to su saznali putem medija, na brzinu su odlučili organizirati susret sa predsjednikom države, što je saudijskog princa, čini se, zadovoljilo.

Ovo je 151.zemlja svijeta koju je posjetio. Osim u Hrvatskoj, u našoj je regiji bio jedino još u Bosni i Hercegovini koja ima tradicionalno dobre odnose sa Saudijskom Arabijom.

Hoće li doći ponovno? Planira. Zasad nije razmišljao previše o ulaganjima u Hrvatskoj, ali poslovan čovjek, kakav jest, zapravo nikada nije posve izvan poslovnog toka. No, izrijekom je rekao da nikakve poslovne planove zasad nema u našoj zemlji, što ne znači da ih možda u budućnosti neće imati.

Nakon razgovora za Jutarnji list, princ se s delegacijom ponovno popeo na bicikle i krenuli su prema jarunskom jezeru. Zbog toga su svi i bili vrlo sportski odjeveni.Princ izgleda vrlo mladoliko za 59.godina i okružen je suradnicima različitih generacija, među kojima su i žene.

U press materijalima koje smo dobili, nalaze se i naslovnice vodećih svjetskih medija na kojima je princ, a na čijim se unutarnjim stranicama nalaze njegovi intervjui, tekstovi koje je napisao, životna i poslovna filozofija.

Neizbježno je pitati kakvi su dojmovi iz Hrvatske?

-Jako ugodna zemlja, vrlo prijateljska, lijepa. Zagreb sam detaljno obišao i raduje me što ću i na more i što ću se na obali susresti s vašim predsjednikom. Bio sam još ranije jedino u Bosni i Hercegovini, sada sam prvi puta u Hrvatskoj. Kada posjećujem neku zemlju, obično prvo dođem u glavni grad i onda idem dalje.

Planirate li ovdje ulagati?

-Ovaj je put bio isključivo planiran kao odmor, ne kao poslovni put. Naravno, s obzirom na to da ulažemo u više od 150 zemalja svijeta, uvijek ostajemo otvoreni i zainteresirani za potencijalne projekte, ulažemo u različite industrije, ali po tom pitanju nisam zasad razmišljao o tome što bih mogao u Hrvatskoj raditi po pitanju posla. Kada se vratim kući, kada budem razmišljao o daljnjim koracima, onda ću vidjeti što bi me moglo zanimati. Napravit ću procjenu toga što bi me u Hrvatskoj privuklo, ali tek nakon što cijeli put bude gotov i nakon što obiđem sve što želim vidjeti. Hrvatska ima ekonomsku i političku stabilnost, prolazila je kroz teškor azdoblje, ali sada je sve to iza vas. Dio ste Europske unije, nadam se da ćete biti i dio europske monetarne unije, kada za to dođe vrijeme, i pozitivan ste primjer regije. To je svakako dobro.

Što kao ulagač - potencijalni - očekujete od Hrvatske? Na koji način da vam olakša ulaganja?

-Čuo sam da je po pitanju stranih ulaganja bilo određenih prigovora. Strani investitori uvijek traže manje birokracije, manje administracije i traže da se ulaganje stimulira. To obično znači i niže poreze za strana ulaganja. No, činjenica da ste članica i NATO-a i Europske unije svakako stimulira ulagače jer to znači sigurnost ulaganja što je svakako pozitivno.

Kada vidite što se sve danas događa u svijetu, koliko vas sve to brine? Dosta se angažirani, putujete svijetom, razgovarate sa svjetskim liderima, no kako vidite ono što se događa, na primjer u Izraelu, u Gazi?

- Svakih nekoliko godina događa se isto: Izrael napada Gazu, sravni je sa zemljom. Istina je, projektili stižu i iz Gaze prema Izraelu, ali ti su ljudi očajni, oni su na rubu, oni nemaju nadu, nemaju ništa. Treba im tu nadu dati, stvoriti preduvjete da imaju bolji život. I treba im dati njihovu državu. Palestina treba postojati jednako kao što postoji Rusija, Saudijska Arabija, Hrvatska.

Za sebe kažete da želite stvari promijeniti, i napraviti nešto važno. Kako?

-Želim pomoći i svojoj zemlji da i ona bude što prosperitetnija. Previše ovisimo o nafti, imamo i nezaposlenost u Saudijskoj Arabiji. Jako puno ulažem u pomoć, u humanitarni rad, sve mi je to jako bitno i mislim da moram dati svoj doprinos. Na tome radim i u svojoj zemlji i međunarodno, koliko god mogu i tome sam posvećen. Puno toga je dobroga na ovome svijetu, ali postoje i džepovi nestabilnosti, kritična područja, regije u kojima postoji kriza ‡ Ukrajina, Gaza, Iran, Sirija, Jemen, Tunis, Libija. To su nestabilna područja u političkom smislu. U ekonomskom smislu, to je Argentina koja je bankrotirala. Ali, sve u svemu, optimističan sam za svijet kao takav. Mislim da smo globalno gledajući, u puno boljoj situaciji nego što smo bili ranije, ali moramo još puno raditi na tome da nam zaista bude dobro. Države moraju međusobno surađivati, i moramo zaustaviti situaciju agresije kao što je ona koju Rusija vrši nad Ukrajinom ili Izrael nad Gazom. Moramo biti realni.

Dosta ste bili kritični prema Sjedinjenim Državama, rekli ste nedavno da one nemaju nikakvu vanjsku politiku. Zašto?

-Predsjednik Obama je postao predsjednik u vrlo teškim vremenima. Naslijedio je dva rata ‡ u Iraku i u Afganistanu. Ali i treći, onaj protiv terorizma. Izabran je na platformi da će izaći iz tih ratova. I to je učinio ‡ a sada vidimo kakvi su rezultati povlačenja vojske iz Iraka. Prerano su Amerikanci iz Iraka izašlia Sada se govori o povlačenju iz Afganistana, ali nadam se da se to neće dogoditi, da će ipak dio trupa tamo ostati. Mislim da smo trebali naučiti lekciju iz onoga što se događa u Iraku. No, iako je Obama imao puno teškoća da stvori neku svoju strategiju vanjske politike, nije mu bilo jednostavno. Ne branim ga, ali nije mu lako. Cijeli svijet se mijenja, neke države postaju sve jače i SAD nisu više jedini superigrači na svjetskoj sceni. Sada imate Kinu, Rusiju, Europu, Indiju, BRICs zemlje,...Nakon ratova u Iraku i Afganistanu Sjedinjene Države više nemaju želuca niti želje da uđu u bilo koji drugi rat. A to im ne omogućava niti njihova ekonomska situacija. SAD su velika politička, vojna i ekonomska sila, ali ipak, i dalje su svezanih ruku na globalnoj sceni jer neke stvari više ne mogu sebi priuštiti. Sve ove zemlje koje sam nabrojio neće biti supersile još idućih 20-30 godina. To će još jedino i zaista biti Amerika. A s obzirom da cijeli svijet još uvijek treba državu koja će biti lider, bilo bi dobro da postoji koherentna američka vanjska politika.

Koliko su jaki islamski ekstremisti i radikali?

-Islamski ekstremizam je bolest koja se, nažalost, širi u našoj regiji. Sve zemlje se nastoje tome oduprijeti, ali moraju činiti više, moraju biti jače u tome. Nećete terorizam uništiti samo tako što se protiv njega fizički borite, nego morate promijeniti i način razmišljanja ljudi, morate stvari u korjenu mijenjati. Da, suočeni smo sa jako velikim problemima u našoj muslimanskoj vjeri zato jer nam nekolicina ekstremista želi tu vjeru uništiti i oteti. Pogledajte samo što se događa u Iraku! Ubijaju ljude kao da su ovce, masakriraju ih! Pogledajte što se događa u Libiji, ostalim zemljama islamskog svijeta.

Moramo se toga hitno rješiti ne samo da ih moramo poraziti na terenu, uništiti ih, nego promijeniti način razmišljanja ljudi, njihov mentalni sklop.

Koliko ste vi tome posvećeni? Za vas kažu da ste dosta liberalni, po pitanju sloboda i prava.

- Želim se boriti protiv bilo kakve vrste ekstremizma. U svim vjerama, ne samo u islamu. Postoji i izraelski ekstremizam, kršćanski ekstremizam...Vlade svijeta bi se zajedno trebale protiv toga boriti. Radim na tome kroz svoje institucije, kao privatna osoba ai kao odgovoran građanin svijeta.

Kako biste opisali svoju poslovnu filozofiju?

-Vrlo je jednostavna. Temelji se na viziji, zatim na strategiji i planu. Vizija znači da znate kamo idete, strategija znači da znate kako ćete do toga doći i plan koji znači da se stvari moraju onda tako i napraviti. Ja to zovem 3 plus 3 plus 1, prvih 3 je na makrorazini vizija, strategija, plan - zatim druga tri dijela su mikrorazina - morate biti spremni na prihvaćanje rizika, morate kalkulirati što želite napraviti i morate prilagoditi svoj apetit - a sve to ide u posljednji dio ove jednadžbe - a to je mudro i etičko vođenje poslova. Gdje god idem, moj ured je uvijek sa mnom. I o poslu uvijek razmišljam, to me ne pušta niti jednog trenutka čak i ako odmaram, kao sada. Zato uvijek imam sa sobom veliku delegaciju, jer svi ovi ljudi rade za mene - sedam dana u tjednu, 365 dana u godini.

Što ste znali o Hrvatskoj prije nego li ste došli ovamo?

-Dobar sam domaći rad napravio prije dolaska u Hrvatsku tako da sam pratio što se ovdje događa. Posljednjih je 5-6 godina bilo ekonomski teško, zar ne? Sada ste bolje. Mislim, ako ćemo iskreno, cijeli je svijet bio u problemima proteklih 5-6 godina. Mislim da izlazite iz teških vremena, imate puno turista, rast će vam i BDP. Bit će vam dobro. A ono što je najvažnije je da imate mir i stabilnost. To jako, jako puno znači. Ova je regija bila u teškoćama, u jako lošem stanju, u ratu. Sada je to iza vas. Na dobrom ste putu.

Što mislite o arapskom proljeću? Jesu li te revolucije zapravo išta donijele?

-Ja to nazivam takozvano arapsko proljeće. Potpuno je propalo, ništa dobroga nije donijelo, samo probleme. Sve arapske vođe u zemljama u kojima se nije dogodilo arapsko proljeće trebaju se probuditi i početi s reformama i to vrlo brzo. Arapsko proljeće je bilo promašaj - Libija, Sirija, Tunis, Jemen, čak i Egipat - sve je to ispalo loše. Ali arapske zemlje iz toga moraju izvući neke pouke - političke, ekonomske i društvene. A pouka je da se moraju reformirati.

Upoznali ste više od 200 svjetskih lidera. Kojima se divite, tko može nešto napraviti?

-Teško je reći. Neki imaju dobre namjere, ali imaju teškoće s kojima se susreću. Bio sam u 151.državi svijeta i upoznao puno ljudi, ali ne bih nikoga izdvajao.

Što ćete se sjećati iz te 151.zemlje koju ste posjetili?

-Malena zemlja, ali ljudi vrlo zaštitnički raspoloženi, vrlo neformalni, normalni. Zemlja ste dobrog potencijala, dobre energije i ljudi. Osjećam se ovdje kao doma. Ovo je bio vrlo pozitivan posjet. Nadam se da ću opet doći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 13:41