MMF poručuje Milanovićevoj Vladi: Hitno srežite plaće i broj zaposlenih u javnom sektoru!

Ako Vladine Fiskalne smjernice budu provedene u cijelosti, a to se ponajprije odnosi na rezanje rashoda za 4,6 milijardi kuna, misija MMF-a ocjenjuje da to “predstavlja korak u pravom smjeru”. U tom slučaju proračunski bi se deficit smanjio za jedan postotni poen, na 4,6 posto BDP-a.

- Međutim, promjene u zakonskim i institucionalnim okvirima su preduvjet za potpunu provedbu smanjenja potrošnje, stoji u zaključnoj izjavi MMF-a čiji su predstavnici proteklih tjedan dana proveli u Zagrebu, slažući svoju sliku o stanju hrvatske ekonomije.

Misija predvođena šeficom Zuzanom Murgasovom podupire Vladu “da hitno pristupi provedbi tih promjena kako bi se izbjegli rizici akumuliranja dospjelih neplaćenih obveza ili kako neke mjere vezane uz rashode ne bi bile osporavane sudskim putem”.

Socijalne naknade

Iz toga proizlazi da MMF baš nije uvjeren u ostvarenje najave ministra financija Slavka Linića kako može uštedjeti dvije milijarde kuna na plaćama bez promjena kolektivnih ugovora i Zakona o radu.

Poput Svjetske banke, ta međunarodna institucija inzistira na izmjenam radnog zakonodavstva, ne samo radi ušteda u proračunu, već ponajprije zbog povećanja konkurentnosti.

-Hrvatske rezultate vezane uz izvoz i rast ograničavaju relativno visoke plaće i rasprostranjene rigidnosti. Participacija radne snage je niska zbog izdašnog sustva socijalnih naknada. Tržište rada je jedno od najmanje konkurentnih u regiji, dok su plaće visoke u usporedbi s dohotkom i produktivnošću, još je jednom ponovio MMF.

Stoga preporuča “internu devalvaciju” putem smanjenja cijena i plaća na konkrentnije razine te brzu provedbu strukturnih reformi. Na prvom je mjestu promjena Zakona o radu, zatim reforma sustva socijalne zaštite da bi se povećala zaposlenost, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i povećanje efikasnosti.

Ostale reforme uključuju ubrzavanje privatizacije poduzeća u kojima država ima udjele, unapređenje poslovne klime, ukidanje neporeznih naknada...

Javni dug

Kada je riječ o drugom važnom naglasku Smjernica, investicijama javnih poduzeća, MMF je također izazio određene ocjene.

Nakon prošlogodišnjeg rasta od svega 0,25 posto, procjenjuje da će BDP ove godine pasti jedan posto, uz naglasak da nisu uzeti u obzir nedavno najavljeni javni investicijski projekti. Razlog je što je u ovom trenutku “nepoznato vrijeme njihovog pokretanja, uvozna komponenta i učinak na rast”.

S druge strane, te bi investicije povećale deficit šireg javnog sektora, a zbog izdavanja državnih jamstava i ukupne potencijane obveze. Procjenjuju da će javni dug doseći 52 posto do kraja godine, ako se u njega uključi dug brodogadnje.

Međutim, dug koji uključuje sve potencijalne obveze dosegnuo bi čak 67 posto BDP-a, čime značajno prelazi maastrichtsku granicu od 60 posto.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista