VELIKO OTKRIĆE

MLADA HRVATSKA ASTROFIZIČARKA 'Gledala sam svemir dok je bio mala beba i brzu smrt galaksija'

Naša znanstvenica dio je tima koji je objavio svoje otkriće o razvoju i umiranju galaksija u najranijoj fazi univerzuma
 Tomislav Kristo / CROPIX

Međunarodna skupina znanstvenika, uključujući hrvatsku astrofizičarku dr. Vernesu Smolčić, rekonstruirala je razvoj najmasivnijih galaksija iz ranog svemira. To otkriće objavljeno je danas u prestižnom časopisu Astrophysical Journal.

- Povezujući podatke snimljene satelitima i teleskopima preko cijelog elektromagnetskog spektra, otkrili smo povijest stvaranja najmasivnijih galaksija u ranom svemiru; od početnog ‘baby booma’, odnosno erupcije rađanja novih zvijezda do njihova iznimno zbijenog izgleda, nakon čega slijedi krajnja sudbina u divovskim eliptičnim galaksijama - rekla je dr. Vernesa Smolčić, docentica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

Galaksije rastu prirastom novih zvijezda koje se rađaju iz plina i prašine unutar same galaksije. Određeni tip galaksija, tzv. crvene i mrtve galaksije, u ranom svemiru karakteriziraju brz život i rana smrt.

- Te su galaksije završile s rađanjem novih zvijezda u ranom svemiru već tri milijarde godina nakon Velikog praska. Naša galaksija Mliječni put još i danas, 13,8 milijardi godina nakon velikog praska, rađa nove zvijezde - pojasnila je dr. Smolčić.

- Zahvaljujući podacima sa svemirskih teleskopa Hubble, Spitzer i Herschel satelita te raznih teleskopa smještenih na Zemlji, sada je razotkriven misterij prošlosti ranih crvenih i mrtvih galaksija. Te galaksije su sada prvi put izravno povezane s ranijom populacijom galaksija koje sadrže goleme količine prašine i intenzivno rađaju nove zvijezde. One to čine brzinom od oko tisuću Sunčevih masa godišnje, što je oko tisuću puta više nego što danas rađa naš Mliječni put - istaknula je Vernesa Smolčić (33).

Ta mlada znanstvenica diplomirala je fiziku na PMF-u u Zagrebu, a doktorirala na Sveučilištu u Heidelbergu radeći dizertaciju na Institutu Max Planck za astronomiju. Zatim je dvije godine bila na postdoktoratu na Caltechu (California Institute for Technology) i tri godine na Sveučilištu u Bonnu i European Southern Observatoryju (ESO). No, nakon 10 godina usavršavanja u prestižnim svjetskim znanstvenim institucijama, vođena nostalgijom za domom, Vernesa Smolčić u veljači prošle godine vratila se na zagrebački PMF.

U ljeto 2013. dr. Smolčić postala je prva znanstvenica iz Hrvatske koja je od Europskog istraživačkog vijeća (ERC) dobila 1,5 milijuna eura namijenjenih znanstvenicima početnicima tijekom pet godina istraživanja. - Ta će svota jednim dijelom ići za nabavu opreme, drugim dijelom za putovanja, no najvećim dijelom ići će za zapošljavanje novih ljudi kako bih osnovala svoju grupu - rekla je V. Smolčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:22