MIT O ŠTEDNJI Zaposlene u nacionalnim parkovima platit ćemo 140 milijuna više nego lani

Za zaposlene u nacionalnim parkovima i parkovima prirode hrvatski su porezni obveznici u ovoj godini izdvojili nešto više od 25,5 milijuna kuna. U sljedećoj godini za njih će se utrošiti, sukladno prijedlogu proračuna za 2015., gotovo šest i pol puta više, ili oko 164,2 milijuna kuna.

Kada se tome pribroje i troškovi zaposlenih u Ministarstvu zaštite okoliša i pratećim agencijama, proizlazi da je ministar Mihael Zmajlović jedan od najvećih dobitnika proračunske konstrukcije za 2015. Računice, naime, pokazuju da bi zaposleni u njegovu resoru trebali dobiti i dvostruko više nego u ovoj godini.

Vladina odluka

Ipak, u Ministarstvu zaduženom za ekologiju ističu kako to nije tako. Razlog rastu izdataka za zaposlene, tvrde, posljedica je ulaska nacionalnih parkova i parkova prirode u Centralni obračun plaća (COP), čime se promijenio i način njihova evidentiranja u proračunu. Ministarstvo, dodaju, striktno provodi Vladinu odluku o novom zapošljavanju, pa nove djelatnike prima jedino u slučaju odlaska zaposlenika na rodiljni dopust, u mirovinu ili zbog premještaja u neku drugu instituciju, i to po modelu “1 za 2”, što znači da na dva odlaska iz ministarstva u radni odnos može biti primljena jedna osoba. No ove su godine morali zaposliti 29 novih djelatnika. Razlog je povećanje opsega poslova vezanih uz obveze Hrvatske prema EU, odnosno provedba Unijinih programa, ali i potreba jačanja službe za odnose s javnošću.

- Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i prirode, okvirni broj službenika i namještenika predviđen za obavljanje poslova u Ministarstvu je 353. Sada je u Ministarstvu ukupno zaposleno 277 službenika i namještenika, te pet državnih dužnosnika. Zadnji javni natječaj za prijem u državnu službu raspisan je 28. srpnja ove godine - žale se u Zmajlovićevu ministarstvu.

Stanje sa zapošljavanjem u tom sektoru ne odstupa bitnije od onoga u drugim resorima. I dok se u ministarstvima još uglavnom i poštuju ograničenja zapošljavanja, u agencijama i drugim sličnim pratećim ustanovama ograde su puno manje. Ne čudi stoga što ih dobar dio javnosti uglavnom percipira kao mjesta za stranačke uhljebe, rođake i prijatelje. Zapošljavanja u državnim institucijama ne negiraju ni u Vladi. Sugovornik iz Vladinih krugova slaže se da zapošljavanja u državnim institucijama ima, ali upozorava da to ni izdaleka nije tako raširena pojava kako se u javnosti obično misli.

- Naravno da je bilo novog zapošljavanja, ali više je ljudi otišlo iz sustava nego što je u njega došlo. Slično je i u agencijama - kaže on.

Neusporedivi podaci

No takva praksa ima i svoju cijenu. A ona se, barem ako je suditi po Vladinim dokumentima, mjeri u milijardama kuna. Tako su, primjerice, ukupni rashodi za zaposlene u ovoj godini bili planirani u iznosu od oko 21,3 milijarde kuna. U proračunu za sljedeću godinu planirani su u gotovo 3,4 milijarde kuna većem iznosu, odnosno na gotovo 24,7 milijardi kuna, što je 15,8 posto više nego u ovoj godini. Inače, najveći dio rashoda za zaposlene odnosi se na plaće.

- Povećanja iznosa za zaposlene bilo bi sve da i nije bilo novih zapošljavanja jer zaposleni dobivaju povišicu od 0,5 posto po godini staža, a u nekim slučajevima tome pridonose i kolektivni ugovori - objašnjava naš sugovornik.

Upozorava i kako podaci o plaćama i ostalim rashodima za zaposlene za ovu i sljedeću godinu nisu u cijelosti usporedivi. Naime, kako je rebalans ovogodišnjeg proračuna još u saborskoj proceduri, brojke planirane za sljedeću godinu uspoređivane su s onima iz proračuna za ovu godinu prije posljednjeg rebalansa. Stoga je, kaže, do određenih povećanja izdataka došlo, ali ne u tako velikim iznosima.

Kozmetičke uštede

- Prilikom krojenja proračuna ministri uobičajeno smanjuju izdatke za plaće, a povećavaju one za materijalne troškove jer znaju da će se prilikom rebalansa rezati baš materijalni troškovi, dok će im za plaće nedostajati novca, pa će ga naknadno dobiti - zaključuje naš sugovornik.

I ekonomisti s kojima smo razgovarali slažu se s ocjenama da predloženi proračun za 2015. zbog čestih izmjena metodologija nije potpuno usporediv s ranijim proračunima. Stoga je, po njima, možda i najnetrasparentniji do sada, pa i njegove “nalaze” valja uzeti s velikom dozom rezerve. Ipak, i takav kakav je, po njima, pokazuje izostanak reformi u javnom sektoru.

- Ni u proračunu za 2015. godinu nisu ostvarene značajnije uštede na plaćama. Proračun se i dalje dominantno oslanja na prihode kojih je sve manje, dok su na rashodnoj strani ostvarene samo kozmetičke uštede - zaključuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke.