ZAPOŠLJAVANJE

MISTERIJ U HRVATSKOJ PROSVJETI Zašto su škole samo u mjesecu rujnu zaposlile čak 4.632 novih nastavnika?

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, prošlog su mjeseca u obrazovanju zaposlene 4632 osobe, što je gotovo polovica ukupno zaposlenih u sustav od početka godine. U 2015. u obrazovanju su na temelju radnoga odnosa, prema podacima HZZ-a, zaposlene 10.483 osobe, većinom žene. Paralelno, novoprijavljenih na burzi bilo je 11.032.
 Foto: Dragan Matić/CROPIX

Podatak o visokoj zaposlivosti u rujnu - koji je kao mjesec početka školske godine logično iznadprosječno darežljiv radnim mjestima u školama, odskače od prošlih godina. U rujnu 2011. zaposleno je 2877 osoba u obrazovanju, dok se brojka zaposlenih u istome mjesecu 2012. i 2013. kretala oko 3000.

Ako podatke o zapošljavanju usporedimo s ostalim mjesecima, razlike su još izraženije. Primjerice, u ljetnim mjesecima zapošljavanje je izrazito malo, dok je prosjek zimskih mjeseci oko 1000 novozaposlenih. Paralelno, novoprijavljenih na burzi je u zimskim mjesecima također oko 1000.

Umjetna slika

Zašto se ovogodišnji rujan pokazao iznadprosječnim, različita su tumačenja.

- U školama se nastoji što je moguće više ljudi zaposliti nauštrb prekovremenog rada. Gdje god postoji prekovremeni rad, inzistira se na raspisivanju natječaja. U pozadini priče je pokušaj umjetnog smanjenja broja nezaposlenih - smatra Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod. Po njegovu mišljenju, to je mračna zona školstva jer generira najskuplju varijantu rada.

- To je nepedagoški, neracionalno i rastrošno. Nepedagoški jer se osoba uzima na nepuno radno vrijeme, tretira se kao zaposlen i ima sva prava iz kolektivnog ugovora, no zapravo to je radnik koji će biti neko kraće vrijeme u školi, a onda će ići dalje u potrazi za boljom plaćom - tumači Stipić. Međutim, dodaje, kad god je na to upozoravao, proglasili su ga protivnikom zapošljavanja mladih i zagovornikom pumpanja prekovremenih sati.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, početkom školske godine 2014./15. u srednjim je školama bilo više zaposlenih nastavnika s nepunim radnim vremenom nego punim - od ukupno 24.946 zaposlenih, onih s punom satnicom bilo je 12.493. U osnovnim školama ne vlada taj trend - tri puta je više zaposlenih u punom radnom vremenu.

Ravnatelji potvrđuju da se smanjuje broj prekovremenih, no ne slažu se sa Stipićevim objašnjenjem.

- Lani smo imali 16 prekovremenih sati tjedno, ove godine imamo samo jedan. Nisam čuo za umjetnu sliku porasta zaposlenosti, mislim da to ovisi od škole do škole - kaže Zlatko Stić, ravnatelj zagrebačke Prirodoslovne gimnazije Vladimira Preloga.

Pad broja učenika

Slično misli Saša Kolombo, ravnatelj drniške gigant-osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog s osam područnih škola, 90-ak zaposlenih nastavnika i 680 učenika.

- Prošlih godina moji su nastavnici imali osam do deset prekovremenih tjedno, sada samo dva, ali razlog je u padu broja upisanih učenika - kaže Kolombo, koji je ove školske godine ostao bez jedne područne škole. Bivšu školu u naselju Radonići II pohađala je jedna jedina učenica, desetogodišnja Tonka Krečak, nedavno premještena u centralnu školu u Drnišu.

Paralelno s padom broja učenika, sustavno raste broj zaposlenih nastavnika: u deset godina broj učenika smanjen je za 70 tisuća, a broj nastavnika porastao je za oko 6500, pokazuju podaci DZS-a.

ZAPOSLENI U OBRAZOVANJU U 2015.

siječanj 1366

veljača 1182

ožujak 1006

travanj 926

svibanj 677

lipanj 296

srpanj 159

kolovoz 238

rujan 4632

ZAPOSLENI U RUJNU

2877 - 2011.

3075 - 2012.

3049 - 2013.

3774 - 2014.

4632 - 2015.

NOVOPRIJAVLJENI NA BURZI 2015., PODRUČJE OBRAZOVANJA

siječanj 1041

veljača 977

ožujak 1234

travanj 926

svibanj 972

lipanj 1942

srpanj 2592

kolovoz 620

rujan 728

Izvor: HZZ

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:20