MIRO KOVAČ ZA CRNOGORSKI LIST 'Sva otvorena bilateralna pitanja na Zapadnom Balkanu moraju se riješiti. Bez toga nema ulaska u Europsku uniju'

"Sva otvorena bilateralna pitanja na Zapadnom Balkanu moraju se riješiti. Bez toga ne može i neće biti zelenog svijetla svih država članica Europske unije za zatvaranje pregovora", rekao je u razgovoru za Pobjedu Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova te sadašnji predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, koji je prenio portal Analitika.me.

Hrvatska u siječnju 2020. godine preuzima predsjedavanje Europskom unijom, no tada će već biti ustanovljen novi sastav Europske komisije. Čemu se mogu nadati zemlje Zapadnog Balkana, među njima svakako i Crna Gora za vrijeme tog polugodišta, imajući u vidu da ste naš najbliži susjed?

Prvo, neovisno od toga što će preuzeti predsjedništvo Europskom unijom početkom 2020. godine, Hrvatska spada u skupinu država članica koje ,,bez fige u džepu“, jasno i glasno, zagovaraju nužnost održavanja europske perspektive za Crnu Goru i druge zemlje tzv. Zapadnog Balkana i nastavak procesa proširenja.

Naravno, pod pretpostavkom da same zemlje tzv. Zapadnog Balkana budu predane ostvarenju članstva, to jest da vidljivo i efikasno rade na usvajanju standarda Europske unije, znači onoga što birokratskim rječnikom zovemo "pravnom tekovinom".

Drugo, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja trebao bi se održati neformalan sastanak na vrhu Europske unije koji bi se zasigurno pozabavio, to se samo od sebe nameće, i stanjem u zemljama tzv. Zapadnog Balkana, i to 20 godina nakon održavanja Zagrebačkog summita.

Hrvatska, dakle, nije upitna kada je riječ o proširenju.

Mislite li da bi u jednom trenutku otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore mogla utjecati na pomoć pri integracijama koju Crna Gora od Hrvatske očekuje?

Hrvatska i Crna Gora danas imaju prijateljske odnose. Međutim, nije to bilo lako postići. Pogledamo li unazad i rezimiramo put koji je prevaljen od kraja 1980-ih godina do danas, složit ćemo se da su se naši odnosi korjenito promijenili. I to u velikoj mjeri zato što je Milo Đukanović kao predsjednik Republike jasno osudio, bilo je to prije 20 godina, zlo naneseno Hrvatskoj u prvoj polovici 1990-ih, kada je bila žrtva osvajačkog pohoda JNA u režiji Slobodana Miloševića. Bio je to važan čin u normalizaciji hrvatsko-crnogorskih odnosa.

Ali, nezavisno od promjene atmosfere u našoj suradnji, sva otvorena bilateralna pitanja, neću sada ulaziti u detalje, moraju se riješiti. Bez toga ne može i neće biti zelenog svjetla svih država članica Europske unije za zatvaranje pregovora. To je, kao što znate, i stav Europske komisije koja u ime država članica vodi pregovore.

Naime, Europska komisija u svojoj je strategiji za proširenje na tzv. Zapadni Balkan utvrdila da "još uvijek ima važnih bilateralnih sporova između zemalja u regiji koje treba riješiti", da Europska unija "neće prihvatiti da uvozi te sporove i nestabilnost koju bi mogli proizvesti i da konačna i obavezujuća rješenja moraju biti pronađena i implementirana prije nego što zemlja pristupi". Uvjeren sam da naši prijatelji u Crnoj Gori upravo s ovom sviješću rade na ostvarenju članstva u Europskoj uniji.

U odličnom govoru u crnogorskom parlamentu podsjetili ste, između ostalog, i na riječi Viktora Orbana, koji je rekao da ne želi da "Zapadni Balkan postane 'crna rupa' Europe". Ta ocjena izrečena je prije gotovo deset godina. Kako danas vidite stvari u regionu?

Smanjuje se prostor neizvjesnosti i nestabilnosti. Pedeset posto bivše Jugoslavije faktički je u NATO savezu, to jest na političkom Zapadu. Izvan NATO-a ostali su zasad Srbija, Bosna i Hercegovina te Kosovo, a Sjeverna Makedonija na putu je da postane članica.

Pripadnost zemalja jugoistoka Europe NATO savezu i time političkom Zapadu smanjuje mogućnost rješavanja političkih sporova upotrebom sile. Optimist sam. Držim da će se prostor neizvjesnosti i dalje reducirati i da će sljedeća etapa biti postupno uključenje u Europsku uniju. Proces će potrajati, ali će se uključenje kad-tad dogoditi. Crna Gora trenutno predvodi regatu.

Također ste spomenuli primjer gradnje Pelješkog mosta, koju je preuzela kineska kompanija, a u kontekstu sve većeg prisustva Kine u regionu. Da li Vas brine to što Kina i Turska preuzimaju ovo područje, koje bi trebalo biti u domenu Europske unije?

To što sam rekao u Skupštini Crne Gore otvoreno govorim svojim europskim kolegama, poglavito u Njemačkoj i Francuskoj, štoviše pozivam ih da prihvate misao da glavnu ulogu na Zapadnom Balkanu moraju, po logici stvari, igrati države članice Europske unije. Tzv. Zapadni Balkan naše je unutrašnje dvorište. Da su tamo politički i privredno prisutne treće zemlje poput Kine, Rusije i Turske je prirodno, prisutne su one i u zemljama članicama Europske unije, najviše u onim najvećima, ali temeljni činilac moraju biti Europska unija i njene države članice. Bez te svijesti i takvog djelovanja Europska unija ne može biti vjerodostojan akter na svjetskoj sceni. Europske probleme moraju rješavati Europljani. Na kraju krajeva, to je i pitanje vlastitog dostojanstva i time budućnosti EU.

Poslanik ste vladajuće partije u hrvatskom parlamentu. Kako s te pozicije vidite stanje u crnogorskoj Skupštini, koju od njenog konstituiranja 2016. godine bojkotira dio opozicije?

Kao zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za vanjsku politiku pratim, naravno, crnogorsku političku scenu. Raduje me načelno pozitivan odnos prema autohtonoj hrvatskoj manjini, čije sam neke predstavnike upravo posjetio u Kotoru i Tivtu. Bio sam i kod kotorskog biskupa Ilije Janjića. Uvjerio sam se ponovno u to koliko se Hrvati u Crnoj Gori ponose svojom kulturnom baštinom za koju očekuju da se prikladno vrednuje. Sa zastupnicima iz Skupštine Crne Gore održavam prisne kontakte, zbog prirode svoga djelovanja ponajprije s kolegama predsjednicima Odbora Andrijom Nikolićem i Adrijanom Vuksanovićem, ali se ne miješam u unutrašnje stvari crnogorskog političkog života.

Mislite li da je bojkot institucija dobar način za postizanje političkih ciljeva?

U Crnoj Gori postoji demokratski okvir koji pruža političkim strankama mogućnost za vlastito profiliranje. Nije na meni da kvalificiram metode političke borbe ako se nalaze u okviru pravne države, rekao je Kovač za Pobjedu.