NOVA MREŽA ŠKOLA U HRVATSKOJ

Ministrica Divjak: Najvažnije je kvalitetno obrazovanje

 Goran Mehkek / CROPIX

Kvalitetno obrazovanje je najvažnije i o tome treba voditi najviše računa i kada je riječ o novoj mreži škola u Republici Hrvatskoj za koju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo smjernice, a u tijeku je postupak konzultacija s osnivačima, istaknula je u utorak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Objave u nekim medijima da "Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatvara škole koje imaju manje od 150 učenika i pripojit će ih matičnim školama", bile su povod briefinga za novinare održanoga u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako bi se razjasnila pitanja vezana uz izradu nove mreže škola u Hrvatskoj.

Nakon briefinga, ministrica Divjak odgovorila je i na nekoliko novinarskih pitanja, među kojima i na ono o promjeni statusa osnovnih škola, koje mogu biti matične ili područne.

Kada je riječ o promjeni statusa osnovnih škola, ministrica je istaknula kako treba jasno reći da Hrvatskoj imamo 21 matičnu školu s manje od 50 učenika. Zato, ocijenila je, treba preispitati trebaju li te škole biti matične ili područne, pa ako neka škola promijeni status iz matične u područnu školu, škola i dalje ostaje u tom istom mjestu, ima svoje učenike, a o njoj i dalje brinu osnivač i država. Jedina promjena je ta što se omogućava kvalitetnija preraspodjela kadrova i opremanja te suradnje s matičnom školom što također treba uzeti u obzir, a prije svega, objasnila je Divjak, treba voditi računa o kvalitetnom obrazovanju.

Promjena statusa škole podrazumijeva i zbrinjavanje tehnološkoga viška

Novinari su ministrici prenijeli i zabrinutost zaposlenih u školama, posebice tajnika i pedgoga, da će ostati bez posla, ako njiihove škole promijene status iz matične u područnu školu.

S tim u vezi, ministrica Divjak podsjetila je kako promjena statusa škole podrazumijeva i zbrinjavanje tehnološkoga viška. Primjerice, ako neka mala matična škola ima pedagoga, to je odlična vijest jer puno škola nema pedagoga, psihologa i logopeda ili nekog drugog stručnoga suradnika koji su školama jako potrebni.

Zato, objasnila je, ako neka škola ima stručnoga suradnika, a on u toj školi nema dovoljno posla, može raditi u još jednoj školi ili biti vezan uz matičnu školu. Dodala je da u slučaju kada imamo jednu matičnu školu i nekoliko vezanih područnih škola, ugovori o radu su uvijek samo s jednom školom što zapravo omogućava i puno fleksibilnije planiranje, zapošljavanje i dopunjavanje norme.

Ministrica je spomenula kako sada imamo situacije da ljudi nemaju normu u jednoj školi jer ona ima premalo učenika, a ako se škole okrupne, odnosno uz matičnu školu veže se više područnih škola, onda je jednim ugovorom o radu riješeno pitanje, primjerice, nastavnika gazbene kulture koji nema normu u jednoj školi.

Ponovila je kako postoji model zbrinjavanja tehnoloških viškova, preraspodjela kadrova u škole koje takav kadar trebaju, istaknula kako će trebati zaposlenici u produženom boravku koji se planira u 200-njak škola u Hrvatskoj, te da i u predškolskom odgoju trebaju novi zaposlenici, kao i da će u procesu cjelodnevne nastave, prema kojemu težimo, trebati puno više zaposlenika nego sada u razrednoj nastavi od 8 sati do 12 sati.

Na pitanje što će biti s tajnicima i računovođama ako neka škola promijeni status iz matične u područnu, ministrica je u odgovoru podsjetila kako i oni ulaze u model zbrinjavanja tehnoloških viškova i dodala da će, ako se spoje tri škole, one sigurno trebati i tajnika i računovođu, a pitanje je samo treba li zapošljavati nove. Minsitrica smatra kako će se ta pitanja u najvećoj mjeri rješavati prirodnim odljevom i preraspodjelom gdje god je to moguće.

Na pitanje, znači li to da se računa na prirodni odljev zaposlenika, ministrica je odgovorila kako u slučaju da postoji višak administrativnog osoblja onda se, prema pedagoškom standardu, kada netko ode u mirovinu na njegovo mjesto više neće nitko zapošljavati.

Što će biti s kombiniranim odjelima u maloj područnoj školi, bilo je jedno od novinarskih pitanja, a ministrica je odgovorila kako osnivač može zaključiti da se, zbog udaljenosti te područne škole od matične ili neke druge škole ništa neće mijenjati, a može predložiti i neka druga rješenja koja omogućavaju da, ako su matična i područna škola jako blizu - udaljene tri kilometra, da se učenicima osigura prijevoz u dogovoru s lokalnom zajednicom.

Ali, istaknula je ministrica, o svemu tome odlučuje osnivač i to na temelju analize koje će osnivač i provesti. Podsjetila je kako i u prijedlogu smjernica za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja stoji, u vezi objedinjavanja škola, da osnivači trebaju uzeti u obzir ne samo financijski efekt već i demografski, obrazovni, nacionalni te druge komponente, a oni imaju i pregled situacije u svojoj županiji i gradu.

Samo osnivači daju prijedlog mreže škola

Sve navedeno pak znači da županije koje su sada, kako je rekla, "možda zbunjivale javnost", one koje daju prijedloge mreža škola i ne postoji nitko drugi koji će dati prijedlog mreže škola na njihovu području ali, smatra Divjak, svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti.

Na konkretno novinarsko pitanje - znači li to ako Vukovarsko-srijemska županija želi zadržati postojeću mrežu škola ona će je i zadržati - ministrica je odgovorila da, ako Vukovarsko-srijemska županija ima opravdanje da stoji iza postojeće mreže škola. ona će takav prijedlog i proslijediti.

Dodala je kako se sada promišlja što zapravo znači kvalitetno obrazovanje i koje uvjete trebamo imati za kvalitetno obrazovanje. Skrenula je pozornost i na činjenicu da je u smjernicama istaknut cilj da se povećava broj gimnazijskih programa i učenika na oko 40 posto u odnosu na sadašnjih oko 30 posto što je daleko ispod europskoga prosjeka, te da strukovne škole trebaju slijediti potrebe tržišta rada.

Sada, dodala je ministrica Divjak, imamo po nekoliko strukovnih škola na istoj adresi, svaka ima oko stotinu učenika, pa je pitanje treba li to biti jedna škola kako bi se povećao broj učenika u razredima i otvorili programi za deficitarna zanimanja.

Ministrica je odgovorila i na jedno novinarsko pitanje nevezano uz temu briefinga, a riječ je o presudi Trgovačkoga suda u Varaždinu po kojoj Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora Varaždinskoj županiji isplatiti 14,3 milijuna kuna za trpškove najamnina izgrađenih po modelu javno-privatnoga partnerstva.

"To je problem koji sam naslijedila, a nastao je 2013. u vrijeme kada je sadašnji župan Varaždinske županije (Radimir Čačić) bio potpredsjednik Vlade i nakon toga je očito taj ugovor u nekom trenutku prekinut, ali ja ga nisam ni sklopila niti prekinula", odgovorila je Divjak. Dodala je da se sudski postupak nastavlja napomenuvši kako ministarstvo ne vodi taj postupak već državno odvjetništvo koje vodi sve procese u ime države, te zaključila da će ministarstvo ispoštovati pravomoćnu presudu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:39