KAZNA HRVATSKOJ

MINISTARSTVO PRIPREMA ODGODU PRIMJENE MJERA KOJE BI ZNAČILE 10 DO 30 POSTO SKUPLJU VODU 'Europska komisija će nas zbog toga sigurno tužiti'

 Boris Kovačev / CROPIX

Hrvatskoj prijete tužba i veliki financijski penali Europske komisije jer još nije riješila problem ogromnih gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, doznajemo od izvora iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

To je Ministarstvo, naime, prošlog mjeseca u javnu raspravu uputilo izmjene i dopune dvaju zakona, od kojih je jedan Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, a prilikom javnog savjetovanja s primjedbom se javio Ivan Jukić, predsjednik Uprave Vodovoda Osijek, i to uime udruge Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, koja okuplja 132 opskrbljivača vode. On u primjedbi navodi da tim izmjenama nije riješeno pitanje plaćanja naknade za korištenje voda, koja bi se, prema postojećem Zakonu od 1. siječnja 2018., trebala naplaćivati ne više prema naplaćenoj vodi od potrošača, nego prema prostornome metru zahvaćene vode, što bi posljedično, tvrdi on, dovelo do povećanja cijene vode za domaćinstva od 10 do 30 posto.

Obaveza iz 2010.

Kako ne bi došlo do toga, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, neslužbeno doznajemo, pripremit će zakonodavni okvir kojim će odgoditi primjenu tih odredbi za još godinu dana, a zbog toga će nas Europska komisija sigurno tužiti, tvrde naši izvori.

Naime, Hrvatska se još 2010. u Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva obvezala da će se vodovodima naplaćivati naknada za korištenje vode prema prostornome metru zahvaćene količine vode, a ne naplaćene od potrošača. Međutim, kako opskrbljivači nisu bili spremni na takav način obračuna naknade, zbog činjenice da u Hrvatskoj imamo značajne gubitke kvalitetne vode u sustavu vodoopskrbe, različitim zakonskim rješenjima te su odredbe odgađane nekoliko puta iako je riječ o obvezi iz pravne stečevine europskog zakonodavstva i vodnih direktiva iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Sada su napokon, od početka iduće godine, te odredbe trebale stupiti na snagu, no kako javni gradski vodovodi ni nakon sedam godina od Zakona nisu uložili znatnija sredstva u obnovu vodovoda, Ministarstvo će još jednom odgoditi te zakonske odredbe, a od iduće godine trebali bi krenuti i natječaji namijenjeni upravo lokalnim sredinama za obnovu i rekonstrukciju dotrajalih vodovodnih cijevi. Hrvatskoj je još od 2014. iz europskih fondova na raspolaganju čak milijardu eura za vodoopskrbu i odvodnju, malo se toga iskoristilo za rješavanje problema dotrajalih vodovodnih mreža, a više se novca koristilo za kanalizacijske sustave.

Enormni gubici vode

Zapanjujući je podatak da se na razini cijele Hrvatske u vodoopskrbnom sustavu gubi čak 49 posto kvalitetne vode, a pojedini lokalni vodovodi, poput onog u Gračacu, imaju gubitke od nevjerojatnih 91 posto, u Imotskom od 82 posto, u Korenici od 79 posto, Otočcu 77 posto, pa i u Zadru od čak 67 posto. Poznato je i da glavni grad Hrvatske izgubi čak 47 posto vode jer su neke cijevi, građene još u doba Austro-Ugarske, dotrajale i propusne, no još su veći problem ilegalni priključci.

Drugim riječima, u Hrvatskoj, državi bogatoj vodom za piće, voda se ili krade ili se zbog dotrajalih cijevi gubi u podzemlju.

No, umjesto da se obnavljaju vodovodi, situacija se još više pogoršala. Od 2010., kada je stupio na snagu Zakon, do danas gubici vode u sustavu povećali su se sa 46 na 49 posto, odnosno polovica vode koju iscrpimo praktički se ili baci ili se ne naplati.

I sada se ponovno odgađa primjena odredbi koja je djelomično trebala i natjerati lokalne vodovode da smanje gubitke u sustavu jer su oni jednostavno zaprijetili da će sav teret povećanja troškova prebaciti na građane. U udruzi vodovoda sada, pak, kažu da svi isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe trebaju pristupiti rješavanju problema smanjenja gubitaka te utvrditi model analize i kontrole gubitaka koji će okrupnjavanjem biti primjenjiv za različite tipove vodoopskrbnih sustava. I oni priznaju da dosad nije završeno restrukturiranje isporučitelja vodnih usluga, te im, tvrde, zbog specifičnosti sustava treba vremena kako bi se omogućio nadzor nad gubicima i provođenje dobrog održavanja u sustavu.

“Slijedom toga, ni Hrvatske vode ni državni proračun, a ni fondovi EU nemaju osigurana sredstva za sanaciju gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, niti su javni isporučitelji dosad imali na raspolaganju značajnija sredstva za uvođenje sustava kontrole i upravljanja gubicima. Prilikom istjecanja na cjevovodima voda često ne dođe na površinu, već se izgubi kroz porozno tlo. Pojedini vodoopskrbni sustavi zbog dotrajalosti imaju gubitke duž čitavog sustava. Stoga uvođenje načela ekonomske cijene vode i punog povrata troškova kod obračunavanja naknade za korištenje voda na zahvaćenu vodu ima za posljedicu enormno povećanje cijene vode potrošačima”, kažu u HGVK.

Pobuna vodovoda

Upozoravaju i da se posljednjih osam godina ovom problemu pristupa neefikasno te bi zbog toga spornu odredbu Zakona trebalo brisati i zadržati dosadašnji način obračuna naknade, koji je u primjeni od 1995., i to kao neoporezivu naknadu koju plaćaju krajnji potrošači.

“Ako je stvarno riječ o obvezi koja proizlazi iz Ugovora o pristupanju EU ili po nekoj od odluka Europske komisije, treba započeti procese prilagodbe ili izmjena barem putem osiguravanja sredstava iz fondova EU za smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima”, poručuju iz Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 07:29