POTICANJE INFLACIJE

Ministar financija Linić na sastanku s poslodavcima: Inicirat ćemo poskupljenja. Time ćemo ojačati gospodarstvo

 Davor Pongračić/CROPIX

Ministar financija Slavko Linić proteklih se dana učestalo sastaje s prilično uznemirenim poslodavcima pokušavajući im objasniti što Vlada čini ne bi li im olakšala život i što od njih očekuje. Jedan od sudionika jučerašnjeg neformalnog druženja ministra i HUP-ovaca kaže da ga je vrlo iznenadila ministrova izjava o poticanju inflacije. “Inicirat ćemo poskupljenja i to će gospodarstvo učiniti konkurentnijim”, interpretira ministrove riječi. Nije mu baš jasno na koji način inflacija može pomoći tvrtkama.

Jedno je sigurno, od inflacije će korist imati državna blagajna jer će se na taj način povećati prihodi. Ako Vlada pritom obuzda rashode, lakše će kontrolirati deficit. No, kada je riječ o poduzećima i građanima, “inicirana poskupljenja” mogu samo donijeti štetu.

Zabirnuti građani

Nakon poskupljenja naftnih derivata, slijedi i rast cijene struje. Prema informacijama s kojima raspolažu poslodavci, HEP je tražio poskupljenje struje od čak 30 posto. Ostaje vidjeti koji će postotak Vlada na kraju odobriti, ali nema dvojbe da će to značajno poskupiti troškove poslovanja. Još više razloga za zabrinutost imaju građani na koje se prevaljuje sve veći trošak ‘fiskalne konsolidacije’.

Kada se inflacija spominje u pozitivnom kontekstu, kao način povećanja konkuretnosti, prema riječima jednog poduzetnika, priželjkuje se štampanje novca, a ne poticanje inflacije. U slučaju da HNB pusti u sustav pet-šest milijardi kuna, vjeruju neki, to bi potaknulo inflaciju, oslabilo kunu i pomoglo u rješavanju problema nelikvidnosti. No, iskustvo je pokazalo da tako pojednostavljena interpretacija u praksi nefunkcionira. Primjerice, Hrvatska je 2008. imala jednu od najviših stopa inflacije, 6,1 posto i jednu od najnižih razina tečaja: prosječan tečaj kune prema euru bio je 7,22.

Pritisak na tečaj

S druge strane, u proteklih nekoliko godina HNB je u više navrata puštao u sustav milijarde kuna, ali nedostajalo je onih koji su bili spremni investirati i uzimati kredite, pa su se kune počele koristiti za kupnju eura i uslijedio je pritisak na tečaj. Zato su ti pokušaji puštanja likvidnosti u pravilu završavali povlačenjem kuna iz sustava.

Ukoliko Vlada bude poticala inflaciju i slabljenje tečaja, kaže jedan analitičar “moguće je da do toga i dođe”, ali ne kao posljedica štampanja novca, već rasta nepovjerenja građana u sustav. Stoga ta igra može biti vrlo opasna. Ministar financija očito će morati naći bolji način kako umiriti poduzetnike. Ono što je sigurno, želi uvesti red u sustav plaćanja i iskorijeniti nelikvidnost. U tom dijelu poduzetnike čeka niz zakonskih izmjena.

Vlasnici tvrtki koji su svjesno uništavali tvrtku i nisu pokrenuli njezin stečaj u idućih deset godina neće se moći baviti biznisom, a za ostavljene dugove odgovarat će i osobnom imovinom. Uglavnom je riječ o poduzetnicima koji u čijem je vlasništvu neka od 21.600 tvrtki u blokadi zbog neplaćenih računa, a nemaju ni jednog zaposlenog. Pretpostavlja se da cilj nastanka takvih tvrtki bio izbjegavanje plaćanja. Kako bi takvo neodogovno ponašanje bilo onemogućeno u budućnosti, u Ministarstvu financija kažu da će novi Zakon o financijskom poslovanju sadržavati odredbe prema kojima odgovornost snositi svi članovi Uprava i Nadzornih odbora, novčano i kazneno. Više neće biti moguće da je netko, primjerice, član Nadzornog odbora, a da uopće ne zna što tvrtka radi.

Dugovi i imovina

Gledano prema sektorima, najviše je blokiranih tvrtki koje se bave trgovinom, njih 13.221 i duguju 10,6 milijardi kuna. Veći dio tih tvrtki nema nikakvu imovinu niti zaposlene. Neka poduzeća u blokadi imaju imovinu, a riječ je uglavnom o onima u sektoru građevinarstva, pa će se dugovi pokušati zatvoriti s imovinom.

Vlada će svakao biti uviđavnija prema tvrtkama koje imaju zaposlene i koje su pale u teškoće zbog problema na tržištu, a takvih je najviše u prerađivačkoj industriji. Kako je sada najveći problem sporost pravosuđa i stečajnih postupaka, Vlada će ubrzati proceduru. Upravni postupak trajat će do 90 dana, a Vlada će okupit 50 posto vjerovnika i s njima pokušati postići rješenje. Ako to ne bude moguće, slijedi stečaj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:01