MINISTAR DAVOR BOŽINOVIĆ ODGOVARA NA PITANJA O UBLAŽAVANJU RESTRIKCIJA Jedna mjera bi na snagu stupila već u ponoć

Ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović gostovao je u Novom danu na N1 televiziji. Ministar je najviše govorio o situaciji s kornavirusom u Hrvatskoj i popuštanju restriktivnih mjera koje su započele prije mjesec dana.

- U više navrata smo rekli da se sve restriktivne mjere u principu produljuju. Vjerojatno će doći do nekih modifikacija, ali o tome tek trebamo dovršiti određene razgovore. Mjere od 19. ožujka gdje je obustavljen rad puno toga, te mjere su sad dio promišljanja na razini Vlade. Ministri su ukazali na određene aktivnosti za koje bi bilo dobro da funkcioniraju. Vlada će zauzeti određena stajališta, a onda to treba proći i sa epidemiološke strane da se vidi kako bi bilo moguće dio toga aktiviratiNeke mjere će se modificirati, recimo, prije svih ove s e-propusnicama. Mi ćemo sa županijskim stožerima vidjeti kako organizirati putovanja po županijama bez da se koriste e-propusnice. Treba voditi računa o specifičnosti svake županije, međutim, mislimo da to možda ne bi bio prevelik rizik. Jasno je da svako popuštanje nosi rizik povećanja broja oboljelih, a prvi cilj Vlade je spasiti živote. Ne možemo bezgranično živjeti u režimu o kojem ne funkcionira ekonomija i zato izlazna strategija mora biti promišljena, postupna. To znači da, kad nešto popustite, treba određen broj dana vidjeti kako je ona utjecala na povećanje broja oboljelih i onda idemo dalje ili se vraćamo na početak.

Za koliko županija će vrijediti to pravilo?

- Sve. Dat ćemo generalnu uputu o tome da se one izjasne poštujući mišljenje svojih epidemiologa, ali onda ćemo i mi na nacionalnoj razini to razmotriti. Ta mjera bi stupila na snagu večeras u ponoć, a što se tiče realizacije, može potrajati dan-dva.

To bi vrijedilo čak i za splitsko područje?

- Svi bi mogli ići prema popuštanju osim ako imaju neka žarišta, ako je to neka općina, otok... Cijela filozofija borbe protiv virusa nije da ga zaustavimo, to bi bilo idealno, ali zaustaviti ga može samo medicina koja još nema to rješenje, mi ga moramo usporiti. Sve ovo što je stožer radio do sada je uspjeh tog pristupa. U Hrvatskoj nikad broj zaraženih nije prešao dvocifrenu brojku, a to dovoljno govori...

Sugestije njegova resora kada su u pitanju mjere?

- MUP je specifičan. Tu je najveći broj poslova posao policije, koja uz zdravstvo i operativne snage civilne zaštite, od prvoga dana institucija koja provodi i prati provođenje mjera. Hrvatska policija se pokazala vrlo učinkovitom, na policiju se uvijek možete osloniti i ona provodi ono što se naloži sa strane Vlade i stožera.

Hoće li se produljiti mjere na 30 dana ili će se ovoga puta ići na neku kraću varijantu?

- Mislim da smo u fazi da možemo ove mjere produžavati na 15 dana, međutim, to 15. ili 16. dan ne mora značiti puno, sve ovisi o situaciji. One se onda mogu produžiti za još 15 ili za 7 dana. Vidjet ćemo, ne možemo gatati. Mislim da je 15 dana realno, osim onih mjera koje se tiču zabrane ulaska u RH, jer je na razini EU donesena preporuka da svi idemo na 30 dana. A što se tiče odluke o teretnom prometu kroz RH i nju ćemo produžiti na 30 dana, ali odustat će se od mjere da to moraju biti konvoji. Svi koji tranzitiraju kroz Hrvatsku su prihvatili da se to radi pod posebnim režimom pa nema potrebe da se na granicama čeka skupljanje 50-100 kamiona...

Što je riskantnije? Šoping centri, zabrana javnih okupljanja...?

- To je nešto što će biti sastavni dio promišljanja. Međutim, volio bih da svi shvate: građani su ovdje oni koji su najzaslužniji zbog toga što su poštivali mjere koje je propisao stožer, a temeljene su na preporukama struke. Osnovno kroz buduće razdoblje će biti držanje fizičke distance. Bliski kontakti su najveća opasnost. Ako prihvatimo činjenicu da moramo sjediti na razmaku, da se sve dezinficira, onda smo na dobrom tragu. Svako popuštanje koncentracije je loše i može nas dovesti do suprotnih efekata od onih koje želimo i koje imamo u ovom trenutku.

Što je s ugostiteljskim objektima, frizerskim salonima...?

- Ako se sjećate, jedna od naših prvih izjava je bila da ćemo se morati naučiti na činjenicu da će nam se životi promijeniti. Rekli smo i da nulti zakon za sve djelatnosti dok traje epidemija je epidemiološki zakon. Nije to komplicirano: najvažnije je držati fizičku distancu, osobnu higijenu, prati ruke... To nije nešto što se ne može napraviti, ali bitno mijenja način funkcioniranja. Ako se vratimo navikama od prije, imat ćemo problem, povećati broj zaraženih i vrtjeti se u krug.

Frizerski saloni? Adaptacija prostora?

- Ne volim pričati o detaljima nečega što nije moja struka, ali znam da je teško osigurati fizičku distancu u nekim aktivnostima, uključujući i frizeraje. S druge strane, jasno mi je da je potreba za frizerajima, čak i nama ne vjeruju da nas supruge šišaju.

Kafići i restorani?

Preporučio bih svim poslodavcima, svima koji se bave nekim poslom da ovo vrijeme iskoriste tako da osmisle način kako bi to funkcioniralo, a da se poštuju sve mjere fizičke distance i izbjegavanje okupljanja većeg broja ljudi na jednom mjestu, održavati higijenu, osigurati maske... One nisu toliko bitne kao samozaštita, ali su važne za zaštitu drugih. Primjerice, u Aziji je najnormalnije da na ulicama nose maske.

Prošao je Uskrs, mislite li da bi moglo doći do pogoršanja situacije?

- Obično se gleda prvih 7 dana. Mi smo prošli tjedan produžili rad trgovinama do 20 sati za četvrtak, petak i subotu. Danas je subota i očito da nema povećanog broja oboljelih, što znači da su se svi pridržavali uputa. To se odnosi i na Katoličku crkvu. Hvala njima i vjernicima koji su podnijeli žrtvu. Očito nam se svima to isplatilo.

Otvaranje granica pod kojim uvjetima i kada?

- Idemo s produženjem mjere jer je to politika na razini EU. Postoji niz rješenja koja nemaju smisla ako se donose samo na nacionalnoj razini. RH je članica EU. Dok se ne stvore temelji da se vratimo u onu dinamiku gospodarskih aktivnosti unutar Europe, ostaju ove mjere. Naravno, mjere se tiču svih država članica i pridruženih članica Schengenskog područja. Imamo šaroliku sliku u većem dijelu članica...

Ulazak RH u Schengen?

- Naravno da imamo zeleno svijetlo Europske komisije. I sada i prije poruka o tome da je ulaza u Schengen interes EU kao i RH, ostaje. Ovo su specifične okolnosti jer u praksi Schengen teško funkcionira sada, svi su se zatvorili da uspore širenje virusa.

Samoevaluacija stožera? Dobro i loši potezi?

- Mi smo u takvoj dinamici od prvoga dana da u ovom trenutku ne možemo raditi analizu, a i nismo mi ti koji trebamo raditi analizu, to će vjerojatno raditi netko drugi, primjerice građani. Cilj se ispunjava: zaštititi živote u najvećoj mogućoj mjeri i ne dopustiti preopterećenost zdravstvenog sustava jer to dovodi do nemilih scena, velikog broja umrlih, nemogućnosti pružanja adekvatne pomoći... Liječnici u nekim državama moraju odlučivati hoće li nekoga liječiti ili neće. Odluke smo donosili promišljeno. Zahvaljujem struci i stručnjacima izvana. Informacije otvaraju oči. Vidite da gospodin Rudan kaže da 7 dana kašnjenja može značiti 10 puta više umrlih. Kad vidite slučajeve po svijetu, onda je jasnije i vidite da je to jedna velika istina. Ovaj virus je nepoznanica, širi se brže nego što je to itko mogao zamisliti i može ga se zaustaviti da mu ne dopustimo da priđe blizu.

Virus u domovima za starije?

- Ne mislim da je to strateška pogreška. Već na početku, još u veljači je HZJZ izdao uputu da se zabranjuju sve posjete. Sad je išla i treća uputa. Ne podižu se mjere u trenutku dok ne vidite da se nešto događa. Naši domovi su vrlo dugo izdržali. Mi smo cijelo vrijeme ukazivali da su domovi zapravo jedna od najranjivijih institucija i da nismo to radili, situacija bi bila možda nalik, ne daj Bože, na ono što se dogodilo u nekim drugim zemljama. Timovi su sada formirani s isključivom zadaćom da obilaze sve domove na području i prate primjenu epidemioloških mjera. Ako se one primjenjuju, ne samo u domovima, onda problema ne bi trebalo biti.

Zakon o elektroničkim medijima i praćenje geolokacije? Odustaje li Vlada od Zakona?

- Ja mislim da je intencija u početku: treba se pokušati vratiti u vrijeme kad se bolest pojavila i počela širiti. Tada je bila procjena da više desetaka tisuća Hrvata boravilo u tim dijelovima Italije i Austrije. Razmišljalo se o tome kako bismo znali tko su ti ljudi. Vrlo mali broj ljudi od pretpostavljenoga je prijavio da je bio u tim dijelovima. Kad netko uđe iz Slovenije, može reći da je bio u Brežicama, ne mora reći da je bio u Lombardiji ili u Austrijskom skijalištu. Sada, s obzirom na razdoblje inkubacije, očito da to nije više na tragu nečega što bi se trebalo provoditi. Na razini EU sada postoje preporuke čiji je sastavni dio kako iskoristiti suvremene tehnologije da bismo mogli znati jesmo li bili u blizini nekoga tko je postao Covid-pozitivan. Ja mislim da je i novi prijedlog EK dobar u kontekstu harmonizirane primjene ili pristupa tom pitanju. Kad dođemo u fazu da se Europa opet otvori, da onda imamo nekakve instrumente, modele, uključujući i informatičke, po kojma ćemo se moći ponašati unutar EU svi na isti način.

Kada je riječ o preraspodjeli rashoda, koliko ste se spremni odreći i koliko ste se odrekli u 1. preraspodjeli rashoda?

- Odrekli smo se određenih projekata. MUP, kao niti drugi kolege nisu tražili kruha preko pogače. Policija je operativna snaga i policijski službenik mora biti adekvatno plaćen za taj težak posao. Odrekli smo se svega onoga bez čega se u ovom trenutku može, to je nekih 145 milijuna kuna iz proračuna. Mislim da je svima jasno, ne samo u Vladi već i u javnosti, da je policija zajedno sa zdravstvom i nekim drugim operativnim snagama ključna. Ne zaboravimo da policija nije angažirana samo na provođenju mjera Nacionalnog stožera, ona se bavi i dalje kaznenim djelima, prometom, raznim vrstama nasilja, preventive...

Turski predsjednik Erdogan prijeti puštanjem ljudi iz kampova - gdje su ti ljudi?

- Oni su smješteni u određene kampove i objekte i njima je takoeđr zabranjeno kretanje, kao i domicilnom stanovništvu u tim državama. Pitanje ilegalnih migracija je i dalje bitno. Manje nego prije krize, ali to pitanje nije nestalo.

Ove godine bi se trebali održati i parlamentarni izbori. Hoće li to biti na ljeto, na jesen, ili će pak doći do odgode?

- U ovom trenutku smo svi fokusirani na velike i ozbiljne zadaće koje imamo pred sobom kao Vlada i HDZ kao stranka. S jedne strane je taj set mjera koje se provode kroz Stožer, a s druge strane ono što je i što će biti, naravno, to je pitanje kojim ćemo se baviti i u narednim godinama: kako vratiti ekonomsku aktivnost i organizirati život. To su teške mjere i ne dopuštaju defokusiranost uključujući i onu koja je vezana za organizaciju izbora. Ne znam što bi kome odgovaralo. Nama odgovara da zdravstvena i epidemiološka situacija u Hrvatskoj ostane dobra i da se gospodarstvo i život počne polako vraćati u normalu.

Kada je riječ o turizmu, postoji li mogućnost otvaranja koridora za susjedne zemlje?

- To je kompleksno pitanje. Mi moramo o svakom segmentu, uključujući i turizam, razmišljati kako nešto organizirati a ne ugroziti zdravstvenu sliku. To su pravi izazovi za Vladu i za sve nas i razmišljamo o tome. Premijer se jučer čuo sa češkim predsjednikom i razgovaralo se o tome. Sad svaki takav model treba osmisliti koliko je realan, koliko će nam ukupne okolnosti dopustiti da razmišljamo o tome. Mi se ne smijemo opustiti, moramo poštivati ove odluke kako bismo omogućili da se što više aktivnosti vrati u normalu. Nije nam namjera gađati se s nekakvim datumima. To i oni koji govore ne znaju što će biti za mjesec dana. Sigurno ćemo promišljati modele gdje ništa ne bih isključio. Sve što je realno, ovisit će o epidemiološkoj situaciji i koliko nam ona dopusti.