MINISTAR BAUK NAJAVLJUJE ‘Natpise i na ćirilici sigurno uvodimo u najmanje 20 općina’

Vlada Republike Hrvatske ne namjerava odustati od politike toleriranja dvojezičnosti, unatoč pritiscima iz dijela braniteljskih udruga i nekih pravaških stranaka. Činjenica je da u Vukovaru živi 34,8 posto srpskog stanovništva, dakle, više od jedne trećine, a to znači kako postojećim zakonima postoje uvjeti za uvođenje dvojezičnih natpisa, doznao je Jutarnji list u razgovoru koji smo vodili s Vladinim dužnosnicima.

Ispunjeni preduvjeti

To znači da će u 2013. u Vukovaru uvesti dvojezičnost i svi službeni natpisi na javnim institucijama, policiji, pošti, kao i nazivi ulica i trgova bit će i na latinici i na ćirilici. Isto tako, najnoviji podaci popisa stanovništva potvrdili su da u Hrvatskoj ima još dvadesetak općina u kojima pripadnici srpske manjine čine više od trećine stanovništva, a to znači kako su ispunjeni formalni preduvjeti za uvođenje dvojezičnih natpisa u Vojniću, Vrginmostu, Plaškom, Udbini, Korenici, Gračacu, Negoslavcima i još desetak mjesta u istočnoj Slavoniji, na Baniji, u Lici i Dalmaciji.

Uvođenje dvojezičnosti u skladu je s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, kao i Helsinškom poveljom, koji članovima manjina garantiraju prava na korištenje i isticanje vlastitog jezika i pisma. I dok su se Talijani u Istarskoj županiji bez većih problema i trzavica izborili za dvojezična prava (iako ih je mnogo manje od trećine u pučanstvu Istre), najnovija emancipacija upotrebe ćirilice počela je nailaziti na otpore. U Vladi, međutim, tvrde kako ne namjeravaju odustati od provedbe zakona: - U ovoj se zemlji zakoni moraju provoditi i vjerujem da će tako biti i u gradu Vukovaru. Zakon o uporabi jezika i pisma je jasan, a onima koji to problematiziraju želim samo reći da su se hrvatski branitelji tamo borili da tamo bude hrvatski grb, a ne da ne bude nešto što ne bi trebalo biti. Želim iskazati spremnost Vlade da se i u tom dijelu zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina provede - izjavio je nedavno ministar uprave Arsen Bauk.

Nema moratorija

Kada smo neposredno uoči Stare godine razgovarali o toj temi, ministar Bauk ponovno nije ostavio mjesta sumnji oko Vladine politike.

- Budući da je navedenom odredbom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ostvarivanje predmetnog prava izričito propisano te da se, sukladno odgovarajućim rezultatima popisa stanovništva, primjenjuje po sili zakona, ‘uvođenje službene dvojezičnosti’ u gradu Vukovaru, dakle, ne predstavlja pitanje koje bi trebalo biti predmet rasprave temeljem nečijeg zahtjeva ili inicijative, već bi mu se trebalo pristupiti izravnom primjenom zakona - ustvrdio je Arsen Bauk.

Na taj način Bauk je decidirano odbacio ideje o desetogodišnjem moratoriju na uvođenje ćirilice, baš kao i prilično intrigantnu tezu prema kojoj se, usprkos činjenici da u Vukovaru živi 34,8 posto srpskih građana, ipak nisu stekli uvjeti za dvojezičnost.

Zagovornici te teorije pozivaju se na podatak da se otprilike tri četvrtine tamošnjih Srba izjasnilo da govore hrvatskim jezikom, što, prema tom tumačenju, podrazumijeva da se kao korisnici srpskog jezika i ćirilice nije deklarirala potrebna trećina stanovnika Vukovara. A to znači kako nije ispunjen uvjet za uvođenje dvojezičnosti, smatraju protivnici dvojezičnih natpisa.

U odgovoru koji je Jutarnji list dobio od Ministarstva uprave takve se teze navode kao potpuno neosnovane.

U Ministarstvu uprave podsjećaju na zakone koji jamče dvojezičnost.

Zakonski propisi

U prvom redu to je Ustav Republike Hrvatske koji u članku 12. propisuje da je Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, a da se u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.

Trećina stanovništva

Isto tako, člankom 12. stavkom 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11) izričito je uređeno da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.

“Slijedom navedenog, imajući u vidu da prema rezultatima Popisa stanovništva 2011. godine pripadnici srpske nacionalne manjine čine 34,87 posto stanovništva grada Vukovara, odnosno više od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika grada, razvidno je da pripadnici srpske nacionalne manjine u gradu Vukovaru ostvaruju pravo na ravnopravnu službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada po sili zakona”, stoji u odgovoru Ministarstva uprave.

Iz srpske zajednice stižu naznake kako će se pokušati izbjeći tenzije vezane za uvođenje dvojezičnosti.

Bez politizacije

Iako je u razgovoru za Jutarnji naglasio da očekuje uvođenje natpisa na latinici i ćirilici, Milorad Pupovac je dodao da cijeli postupak treba odraditi sa što manje emocija i politizacije. To znači da će predstavnici Srba u Hrvatskoj uskoro iznijeti zahtjeve za uvođenje dvojezičnosti, no pitanje je kako to napraviti a da se izbjegnu i trijumfalizam i zapjenjene negativne reakcije.

U vezi s tim apsolutno se treba složiti s Pupovcem. Radi se o civilizacijskoj tekovini i provedbi zakona te je svaka politizacija nepotrebna. Premda ih očito treba očekivati.