NACIONALNI PLAN OPORAVKA

Milijarde za Hrvatsku iz Bruxellesa: Predujam od 818 milijuna € brzo stiže, ostalo u 10 tranši

Od 6,3 milijarde eura bespovratnog novca za Hrvatsku, za gospodarstvo je predviđeno 3,4 milijarde eura
Andrej Plenković
 Tomislav Krišto/Cropix

U Europskoj komisiji ocjenjuju da je kvaliteta hrvatskog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost vrlo dobra te on ispunjava sve postavljene kriterije, a predujam od 818 milijuna eura bit će isplaćen čim ga usvoji Vijeće EU, što se nadaju da će biti vrlo brzo. Čak je moguće da financijski sporazum s Hrvatskom bude potpisan te isplata realizirana "prije ljetne pauze", kažu, ali to ovisi o Vijeću EU koje ima rok od četiri tjedna za usvajanje plana.

Od 6,3 milijarde bespovratnog novca za Hrvatsku, što je ekvivalent 11,6 posto hrvatskog BDP-a iz 2019. godine, za gospodarstvo je predviđeno 3,4 milijarde eura, što je najvažnija komponenta plana, za poticanje ekonomskog razvoja, uz jačanje privatnih investicija i podržavanje Hrvatske u njezinoj digitalnoj i zelenoj tranziciji. Za zelenu tranziciju Hrvatska je inače predvidjela u NPOO-u više novca od onog što je bilo određeno kao minimum, 40,3 posto, a za digitalnu tranziciju 20,4 posto.

Znatan utjecaj na BDP

Što se tiče ekonomskog utjecaja NPOO-a na hrvatski bruto društveni proizvod, simulacija koju su napravili u Komisiji govori da on ima potencijal povećati realni BDP od 1,5 posto u 2021. do 2,9 posto u 2026. godini, kada bi plan u potpunosti trebao biti implementiran, a dotad bi trebao stvoriti 21.000 radnih mjesta. U taj rast je uključen i tzv. efekt prelijevanja iz drugih članica EU koje će također provoditi reforme i investicije u svojim planovima oporavka i otpornosti.

Simulacija pokazuje i moguć dugoročni efekt, odnosno da bi u sljedećih 20 godina NPOO mogao pozitivno utjecati na rast BDP-a za 1,1 posto. Pritom je važno napomenuti da se ti izračuni Komisije odnose uglavnom na utjecaj potrošnje koju donose investicije, ne i strukturnih reformi.

"Analiza sugerira da, kad bi Hrvatska zatvorila pola jaza u smislu strukturnih reformi u odnosu na ostatak EU, mogla bi povećati svoj BDP za 15 posto u 20 godina. To je vrlo važan dodatni potencijalni dodatni efekt i govori o važnosti reformi unutar plana", ocjenjuju.

Deset isplata

Komisija je napravila projekcija s deset isplata novca koje bi trebale uslijediti nakon predujma, što je vezano uz postavljene etape i ciljeve u samome planu, a događat će se dva puta godišnje do kraja 2026. godine. Inicijalno su predviđeni visoki iznosi od 700 milijuna eura po isplati (jedna 2021. pa dvije 2022. godine), što bi trebalo odraziti činjenicu da će na početku intenzitet pokretanja paketa reformi biti velik. Nakon toga se očekuje da će se iznosi isplata mijenjati, kao odraz tempa ispunjavanja reformsko-investicijskih etapa i ciljeva, jer je financiranje vezano uz izvedbu zapisanog.

Tako se predviđa da bi u 2023. i 2024. godini prva isplata mogla biti oko 350 milijuna eura, a druga 700 milijuna eura. U 2025. i 2026. godini isplate bi trebale biti manje jer se očekuje da će primjena reformi i investicija ići prema kraju - tako bi u 2025. godini u prvoj isplati bilo 350 milijuna eura, a u drugoj 450 milijuna eura, dok bi u 2026. godini bila samo jedna isplata, nešto manje od 500 milijuna eura.

Kako je u Hrvatskoj velika debata u vrijeme sastavljana plana oporavka i otpornosti bila o tome koliko će od 6,3 milijarde eura biti izravno usmjereno poduzetnicima, a iz Hrvatske udruge poslodavaca čak su tražili da se taj iznos podijeli 50:50 između privatnog i javnog sektora, oni će biti razočarani. Dužnosnik EU kaže da je plan dobro izbalansiran, da takve podjele pola-pola nema, no da za to postoji i valjan razlog jer je riječ o planu koji adresira mnoga područja javnih politika, od zdravstva i socijale do obrazovanja i javne administracije, predviđa važne reforme i investicije od kojih će na kraju imati koristi i kompanije, odnosno napominju da je u interesu kompanija i građana da se u svim tim područjima vide poboljšanja te je normalno da je na tome i fokus NPOO-a. Također, poduzetnici će u velikom broju slučajeva preko javnih natječaja izvoditi radove na javnim investicijama, tako da i to treba računati kao njihovu beneficiju.

Novac za zajmove

"U planu je predviđeno dovoljno novca za biznis u bespovratnim potporama i zajmovima, posebno za mala i srednja poduzeća", napominju naši sugovornici. Na izravno pitanje o kojem je iznosu izravnih potpora i zajmova za poduzetnike riječ, ocjenjuju da je to manje od 10 posto te da u tome Hrvatska ne odskače od drugih članica i njihovih planova.

U planu je nabrojano 76 raznih reformi, a postoji i formalni okvir za njihovu "isporuku" u sljedećih pet godina. Ono na što bi se Hrvatska trebala fokusirati, kažu neslužbeno dužnosnici EU, je da se "vrlo veliki plan" primijeni dobro i brzo te da se apsorbira sav dostupan novac. "Ovo je zajednički napor privatnog i javnog sektora", poručuju, uz napomenu da će Hrvatska istodobno imati na raspolaganju više od devet milijardi eura iz strukturnih fondova te će trebati "golem napor da se u kratkom roku time upravlja, plasira novac i postignu veliki povrat."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:49