DAN POBJEDE

Milanović: ‘Toplo pozdravljam današnji premijerov govor‘; Evo što je poručio Gotovina

Zvonjavom crkvenih zvona na Kninskoj tvrđavi je započelo obilježavanje Dana pobjede
Ante Gotovina u Kninu
 Screenshot HRT

NOVO 11:30 Program u Kninu završio je nakon programa akrobatske skupine Krila Oluje.


11:13 - Nazočnima se obratio predsjednik Zoran Milanović.

- U 25 godina od operacije Oluja odnosi među državama, Hrvatske i Srbije, mijenjaju se redefiniraju, u 25 godina odmakli smo daleko, nismo isto društvo, o tome svjedoči i današnji govor predsjednika Vlade, kojega toplo pozdravljam, za koji vjerujem da će se preseliti u kulturu srca. 25 godina je voda duboka i vrijeme da se u nju pogledamo i ne nužno da se ogledamo u zajedništvu, ali da budemo zajedno, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju ali i radzvajaju, pogledom Hrvata ali i Srbina, to nisu uvijek nužno isti pogledi, važno je da se o problemima razgovara, da ih se stavlja na stol. Puno toga što je rečeno je dobro, ja se s time slažem. U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost, u miru dobra volja, univerzalno i primjenjivo na naš put.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

U ratu kojim su nas napali oružjem koji smo mi i Slovenci plaćali, bili smo od prvog trenutka zatečeni. Rat se dogodio u treptaju oka, jako je teško bilo znati što je pred tobom, predvidjeti tuđe reakcije i graditi hrvatsku vojsku, predvodio ga je prvi hrvatski i ratni predsednik. Posao koji je tad napravljen, kako je organiziran je nešto iz čega bi Hrvatska mogla učiti. Ta pobjeda nije slučajna, ona je rezultat rada i planiranja, koncentracije i inteligencije, stotina i tisuća ljudi. Dužni smo im biti zahvalni. U ratovima prevagu čini malo dobrih ljudi.

image
Gordan Jandroković, Ante Gotovina, Zoran Milanović, Andrej Plenković
Niksa Stipanicev/Cropix

Taj rat je počeo porazom i prognanicima. U tom ratu otpor se u početku činio kao uzaludan, a onda su se počele vidjeti konture pobjede. Došla je pobjeda, ne sama od sebe, izvojštili su je naši hrabri bojnici i njihovi zapovjednici u cijeloj Hrvatskoj. U toj pobjedi smo trebali biti organiziraniji nego što smo bili, nikada nismo potonuli u ponor moralne katastrofe, a to se nekim narodima događalo. Bilo je grešaka i zločina, koji su ljudski loši, koštali su nas. Sve te priče o zločinačkom poduhvatu, sve je to posljedica grešaka, koja su napravljene činjenjem, ali i nečinjenjem, velika lekcija za nas. Hrvatska država je kasnije ispravila tu grešku, ali nažalost teret ostaje.

U govoru je komentirao i dolazak Borisa Miloševića.

- Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima, to nije algoritam, to je arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje. To nije mala stvar.

Potom je Milanović govorio u odnosima Hrvatske i Srbije.

- Bilo je sukoba, krvoprolića, građanski rat, agresija '91 i nakon toga nikako da uđemo u razdoblje normanih odnosa u kojima će prevladavati poštivanje, konstruktivnost, kao da smo i dalje opterećeni stvarima koji su posljedice '91. Ja znam da promatram očima Hrvata, ali mi smo tu, naša dobra volja postoji, želimo surađivati, poslovati. Odnositih dviju naroda su jako važni, a kada se međusobno natežemo i prepucavamo, drugi nas ne primjećuju. Ti odnosi moraju biti bolji, i dat ću sve od sebe da ih popravim, dat ću sve od sebe, koliko smijem dati. Na drugoj strani je da pokuša to isto. Dragi prijatelji, sretan vam ovaj veliki dan, ovo je bilo veliko pitanje, život je veliko putovanje, a današnji dan ponovno budi iskru oka, živjela Hrvatska kao narod silna, kao sunce visoka.


10:50 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u Kninu je istaknuo da obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluje hrvatski narod slavi s poštovanjem i ponosom te pozvao na izgradnju Hrvatske zasnovane na društvenoj pravednosti, solidarnosti i uključivosti.

"Domovinski rat temelj je slobodne, neovisne, demokratske i suverene Hrvatske, na kojem gradimo našu sadašnjost i budućnost", istaknuo je Jandroković na središnjem obilježavanju obljetnice Oluje, Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Pozvao je na ostvarivanje vizije Hrvatske kao sigurne zemlje s pravnom i socijalnom izvjesnošću, zasnovane na društvenoj pravednosti, solidarnosti i uključivosti, zemlje sa snažnim i održivim gospodarstvom, zemlje znanja i inovacija u kojoj će mladi pronaći mogućnosti da ostvare svoj osobni i profesionalni život i pridonesu njezinoj demografskoj vitalnosti.

Istaknuo je zadovoljstvo što se, unatoč izazovnim vremenima pandemije, održava proslava obljetnice Oluje u kraljevskom Zvonimirovom gradu, ispod stoljetne tvrđave na kojoj je prije 25 godina zavijorio slobodno i ponosno hrvatski stijeg kako bi označio najveću pobjedu u Domovinskom ratu i završetak uspostave Hrvatske za buduća stoljeća.

"Iako mnogi hrvatski građani nisu ovdje s nama, uvjeren sam da su u Kninu svim svojim srcem", rekao je Jandroković.

Posebnu zahvalnost je iskazao braniteljima i njihovim obiteljima čije "herojstvo nas je obranilo te pokazalo što je to sloboda u kojoj danas živimo".

Pritom, istaknuo je, ne smijemo zaboraviti ni sve nestale te moramo učiniti sve kako bi obitelji nestalih saznale sudbinu svojih najmilijih.

Podsjetio je i da su u Domovinskom ratu stvorene hrvatska vojska i policija koje svoje dužnosti svakodnevno obavljaju časno, nesebično, ponekad po cijenu velikih žrtva, uvijek odgovorni kada je u pitanju zaštita hrvatskih ljudi.

"Tu odgovornost ponovo su potvrdili na početku zdravstvene krize uzrokovane pandemijom i nakon potresa u Zagrebu. I zato ih hrvatski ljudi vole i cijene", istaknuo je predsjednik Sabora.

Jandroković se posebno osvrnuo i na pandemiju i potres istaknuvši požrtvovnost mnogih sunarodnjaka i u ovim izazovnim vremenima.

"Danas kada je cijeli svijet pogođen dosad neviđenom krizom, naš prioritet mora biti očuvanje zdravlja i života ljudi, ali i radnih mjesta", rekao je Jandroković, uvjeren da sve te izazove možemo prevladati – zajedničkim snagama i vjerom u vlastite sposobnosti.

Pritom je istaknuo važnost očuvanja svijesti o nacionalnom identitetu, poznavanju svoje prošlosti, očuvanju hrvatskog jezika, kulture i umjetnosti, promicanju najviših vrednota ustavnog poretka.

To "odgovorno domoljublje" potiče nas da sve što činimo – činimo – ne samo zbog sebe – već zbog šire zajednice i napretka hrvatskog društva u cjelini, da se svakodnevno borimo za hrvatske nacionalne interese, zajednički tražimo rješenja za sve unutarnje i vanjske izazove i promjene, da promičemo međunarodni ugled zemlje i osnažujemo njezinu ulogu u novom međunarodnom poretku.

Proslavimo današnji dan dostojanstveno, s radošću i ponosom, poručio je Jandroković..


10:40 Premijer Andrej Plenković poručio je da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, a isto se očekuje i od hrvatskog društva, osobito predstavnika Srba, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.

Plenković je na središnjem obilježavanju 25. obljetnice VRO Oluja u Kninu podsjetio na poruke pomirbe predsjednika Franje Tuđmana koje je u lipnju 1997. u Vukovaru uputio budućim hrvatskim povratnicima i lokalnom srpskom stanovništvu: "Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi."

Poručio je da te državničke poruke treba imati na umu u izgradnji uključive i tolerantne Hrvatske okrenute budućnosti.

"Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu s brojnim nedužnim civilnim žrtvama, žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i ne samo Hrvata, nego i Srba i svih drugih nacionalnosti", naglasio je.

Legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo

Žaljenje je izrazio i za žrtve ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, rekao je, nažalost bilo, "jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata".

"Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je dan-danas zbjeg pred hrvatskim snagama", kazao je.

Plenković je poručio da je danas, 25 godina poslije, vrijeme da staloženo sagledamo svu slojevitost tadašnjih zbivanja.

Istaknuo je da je nakon Oluje hrvatska država uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti u svoju domovinu i da je već mnogo učinjeno.

Dodao je da još uvijek ima poteškoća koje treba otkloniti da bi se oni po svemu osjećali ravnopravnima, kako bi imali sve uvjete za život dostojan 21. stoljeća.

"Isto tako znamo da su brojni hrvatski Srbi na slobodnim područjima diljem Hrvatske sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi", naglasio je.

Važno je, dodao je, da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus svoga naroda već i svršetak rata koji je stvorio uvjete za njihov povratak u Hrvatsku, za sve one koji to žele ili će željeti.

"Na kraju, treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti", poručio je Plenković.

"Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda", čime, istaknuo je, "ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji".

Humanost pobjednika koji žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina

Naglasio je da se time pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika "koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina".

"Isto to očekujemo od svih dijelova hrvatskog društva, osobito od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine počinjene protiv Hrvata", poručio je.

Istaknuo je da se iskrena pomirba može graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve, zbog čega će se, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastaviti i dalje procesuirati.

"Danas – kada se svijet nosi s najvećom zdravstvenom opasnošću u posljednjih sto godina i s najtežom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata – ponovno moramo učvrstiti nacionalno jedinstvo oko hrvatskih strateških ciljeva", poručio je premijer.

Stoga, dodao je, budimo nadahnuti hrabrošću i požrtvovnošću hrvatskih branitelja "i moći ćemo se uspješno nositi s velikim izazovima koji su pred nama".

image
Gordan Jandroković, Ante Gotovina, Radovan Fuchs
Niksa Stipanicev/Cropix

Plenković je ponovio da da je Oluja bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna, a bila je i imperativ za tadašnje hrvatsko vodstvo radi povratka hrvatskih prognanika i ponovnog povezivanja dotad presječene Hrvatske.

Istaknuo je da je Hrvatska s više od 20.000 poginulih i 15 posto stambenog fonda porušenog, pretrpjela ogromnu ratnu štetu zbog čega smo izgubili 15 godina razvoja.

Naglasio je da je, osim što je bila vrhunac svih uloženih napora za obranu i slobodu Hrvatske, Oluja bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe "i stoga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom".

Da bi na human i civiliziran način uredili brojna bolna pitanja koja opterećuju naše društvo, Plenković je najavio da će donijeti i poseban zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata.


10:31 Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je iz Knina povodom 25. obljetnice Oluje da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra.

"Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra", poručio je Gotovina sa središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

image
Andrej Plenković
Niksa Stipanicev/Cropix

Govoreći kao predstavnik branitelja, prisutnima je čestitao blagdan i spomendan, istaknuvši je da je Oluja, od koje je prošlo četvrt stoljeća, odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima.

“Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, te svih načelnika Glavnog stožera, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir", poručio je.

Strahote rata u kolektivnoj svijesti naroda i temelju hrvatske državnosti

Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti.

"S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji", naveo je.

Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze.

"Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć", zaključio je Gotovina..


10:20 Milanović, Plenković, Jandroković i Gotovina položili su vijenac na spomenik poginulim braniteljima.


10:11 Nakon što su pročitana imena poginulih i nestalih pripadnika u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, održana je minuta šutnje, a zatim je iznad Kina preletio borbeni zrakoplov MiG21.


9:50 Očekuje se govor predsjednika Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predstavnika udruga iz Domovinskog rata, kao i umirovljenog generala Ante Gotovine. Vojni ordinarij, monsinjor Jure Bogdan će održati molitvu odrješenja poslije čega se očekuju prigodna obraćanja i program akrobatske grupe "Krila Oluje".

Ovo je prvo obilježavanje "Oluje" na kojoj prisustvuje politički predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj - SDSS-ov potpredsjednik Vlade Boris Milošević.

Ovogodišnja "Oluja" ostat će u sjećanju i zbog strogih epidemioloških mjera zbog kojih je ograničen broj uzvanika, program s tvrđave će se pratiti putem video zidova, koncert na malim ekranima, a smanjen je i broj novinarskih ekipa koje mogu pratiti program.

image
Podizanje zastave Republike Hrvatske na Kninskoj tvrđavi
Bozidar Vukicevic/Cropix
image
Damir Krstičević, Zdravko Marić.
Niksa Stipanicev/Cropix

9:43 - Zvonjavom crkvenih zvona, kojim se simbolično obilježava ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije "Oluja", na Kninskoj tvrđavi je započelo obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, 25. obljetnice "Oluje" i Dana hrvatskih branitelja.

Na tvrđavi, na kojoj su ove godine zbog epidemioloških mjera samo sudionici programa, podignuta je zastava Republike Hrvatske nakon čega je započelo čitanje povjesnice VRO "Oluja. Prema programu je predviđeno ispaljivanje 25 počasnih plotuna, čitanje imena poginulih i nestalih pripadnika VRO "Oluja", minuta šutnje, te prelet borbenog zrakoplova MiG 21.

Zastavu na tvrđavi podigli su pripadnici Druge, Četvrte i Sedme gardijske brigade koji su je na istom mjestu podigli i 1995. godine. U Knin je danas stigla cijela Vlada i brojne braniteljske udruge. Na Trgu dr. Ante Starčevića će položiti vijence i zapaliti svijeće na Spomeniku hrvatske pobjede "Oluja 95" nakon čega će se u spomen na poginule i nestale branitelje u toj akciji položiti 25 crvenih ruža.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

9:38 Predsjednik Zoran Milanović i zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske pojavio se na glavnom kninskom trgu gdje ga je dočekala Počasno-zaštitna bojna.

- Hrvatski vojnici, pozdrav domovini! - rekao je.

U 9:43 zvonjavom kninskih crkvenih zvona simbolično će se obilježiti ulazak pripadnika HV-a u Grad Knin tijekom VRO Oluja.


9:35 Marko Skejo, bivši ratni zapovjednik IX. bojne HOS-a Rafael Vitez Boban, sa svojim pristalicama pokušao je doći do glavnog kninskog trga, ali su ih zaustavili redari i policija . Opširnije pročitajte OVDJE.


9:32 - Premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade Boris Milošević stigli su na glavni kninski Trg Ante Starčevića, a uskoro se očekuje početak službenog programa.


9:10 Premijer Andrej Plenković putem Twittera uputio je čestitku u povodu 25 godina od Oluje.

- Čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja! 25 godina od Oluje prisjećamo se najveće pobjede koja je donijela slobodu i otvorila put mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, poručio je.


Cijeli državni vrh tradicionalno će u srijedu, 5.kolovoza, obilježiti u Kninu Dan pobjede i 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije "Oluje", ove godine uz epidemiloške mjere i po prvi put u nazočnosti političkog predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj Borisa Miloševića.

SDSS-ov potpredsjednik Vlade Boris Milošević, uoči obljetnice Oluje, poručio je da u Knin ide kao član Vlade i da mu tu odluku nije bilo lako donijeti, ali da ide otvorena srca jer misli da je sazrio trenutak da politika razumijevanja i poštovanja drugog pobijedi politiku mržnje.

Nakon što je potvrđen dolazak Miloševića na proslavu Oluje, objavljeno je da će potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved 24. ili 25. kolovoza biti na komemoraciji u Gruborima, gdje je nakon Oluje ubijeno šestero srpskih civila. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o "snažnoj poruci pomirenja i okretanja budućnosti", a predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ocijenio je to važnim događajem od kojega se mnogo očekuje.

Proslava 25. obljetnice VRO "Oluja", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ove se godine održava u smanjenom opsegu zbog epidemioloških mjera suzbijanja širenja koronavirusa. Zbog tih je mjera broj uzvanika ograničen, određena fizička distanca, a prostor na kojem će se održavati službeni dio proslave bit će ograđen.

Stoga su iz Ministarstva hrvatskih branitelja na adrese članova obitelji poginulih i nestalih u operaciji "Oluja" upućena pisma sjećanja na njihove poginule, sa zamolbom da ovogodišnji program prate putem televizijskih ekrana.

Program je počeo u utorak, 4. kolovoza prijemom ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata na Kninskoj tvrđavi kojom prigodom je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović odlikovao ratne vojne zapovjednike HV-a te gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Specijalne policije Herceg Bosne za njihovu ulogu u oslobađanju Hrvatske.

Na središnjoj svečanosti u srijedu u podizanju zastave na Kninskoj tvrđavi sudjelovat će pripadnici Druge, Četvrte i Sedme gardijske brigade koji su tu zastavu podigli i 1995.

Zbog epidemioloških mjera na Tvrđavi će biti samo sudionici programa, dok će uzvanici s glavnog kninskog trga preko videozida pratiti dizanje hrvatske zastave na Tvrđavi te čitanje imena poginulih u "Oluji".

Tradicionalno bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95”, na koji će biti položeno 25 crvenih ruža. S kninske Tvrđave bit će ispaljeno 25 počasnih plotuna, a prostor će prelijetati borbeni zrakoplov MiG 21.

Očekuje se dolazak cijele Vlade i braniteljskih udruga, a govor na glavnom kninskom Trgu Ante Starčevića održat će predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te predstavnik udruga proizašlih iz Domovinskog rata, umirovljeni general Ante Gotovina.

Obilježavanje Dana pobjede, 5. srpnja, započet će budnicama u središtu Knina, a tradicionalno će se služiti i misa za poginule u Domovinskom ratu i VRO "Oluja". Najavljen je i prigodni program Akrobatske grupe "Krila Oluje", a navečer će na Tvrđavi biti vatromet i koncert bez publike koji će prenositi televizija.

U 84 sata oslobođena petina okupiranih područja Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka osobodilačke operacije predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Srpsko narodno vijeće (SNV) ovih je dana iznijelo podatak da je tijekom i nakon Oluje 200.000 Srba prognano iz Hrvatske, te da ih je ubijeno gotovo 2000.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava na području oslobođenom u "Oluji" evidentirao je pak 677 civilnih žrtava i 20.000 uništenih objekata, no prema istraživanju Centra za suočavanje s prošlošću "Documenta", broj ubijenih civila je manji od 677.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 00:15