Razočaran sam, očekivao sam da će Europska unija Ukrajincima makar ukinuti vize. Europska komisija postavlja birokratske kriterije, da su nas tako tretirali, ne bismo mogli izaći iz Hrvatske tijekom rata - komentirao je hrvatski premijer Zoran Milanović nakon jučerašnjeg summita Istočnog partnerstva, oblika suradnje Europske unije s Ukrajinom i još pet bivših članica Sovjetskog Saveza. Hrvatska se založila za ukidanje viza za Ukrajinu i Gruziju, a sve ostalo je, kako je rekao hrvatski premijer, u rukama velikih sila.
Snažnije veze s EU
Rezultatima summita tzv. Istočnog partnerstva u Rigi nezadovoljni su svi koji su očekivali da će lideri EU poslati nekakvu snažnu poruku Rusiji zbog narušavanja teritorijalnog integriteta u Ukrajini. - Od prošlog summita 2013. u Vilniusu promijenile su se geopolitičke okolnosti - ukratko je po završetku sumirao predsjednik Europskog vijeća, Poljak Donald Tusk. Poljska i baltičke zemlje navijaju za snažnije veze EU s Istokom u strahu od nastavka ruske ekspanzionističke politike. Poljska je bila glavni inicijator Istočnog partnerstva, a ovaj skup je najvažniji u šestomjesečnom predsjedanju Latvije Europskom unijom.
Europska unija ne želi se širiti na članice bivšeg Sovjetskog Saveza, spremna je i dalje plaćati milijarde eura kako bi te zemlje na njezinim granicama ostale koliko-toliko stabilne, ali ne želi ulaziti u nove kofrontacije s Rusijom i njenim obnovljenim geostrateškim apetitima. To je stav najmoćnijih članica EU, prije svega Njemačke i Francuske, koji je odredio ton jučerašnjeg summita Istočnog partnerstva Europske unije sa šest bivših članica Sovjetskog Saveza. Skup je od četvrtka navečer u Rigi okupio predsjednike i premijere 28 članica EU sa šest bivših članica SSSR-a: Ukrajinom, Armenijom, Azerbajdžanom, Bjelorusijom, Moldavijom i Gruzijom. Za sada je odnos tri prema tri: Ukrajina, Moldavija i Gruzija imaju sporazum s EU, ostale tri zemlje su bliže Rusiji. Međutim, Rusija nakon Ukrajine prijeti Moldaviji i Gruziji ako dopuste jačanje utjecaja EU.
Skup je umalo završio bez deklaracije jer se Azerbajdžan i nakon usuglašavanja nastavio protiviti formulacijama oko Ukrajine i Krima. Nađeno je rješenje tako da je u “zajedničkoj deklaraciji” odvojeno naveden stav EU, a odvojeno ublaženi zajednički stav “partnera”.
O Rusiji se nije raspravljalo, cijelo vrijeme je naglasak bio na tome da Istočno partnerstvo nije protiv Rusije, istaknuo je premijer Milanović. On je odvojeno razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i gruzijskim premijerom Iraklijem Garibašvilijem. Gruzija je zemlja koja je ostvarila veliki napredak, ali također ima teritorijalni problem, rekao je hrvatski premijer. Zbog teške situacije u kojoj se Gruzija i Ukrajina nalaze, moramo im davati ne mrkvu, nego ruku. - Sjetimo se samo kako je bilo nama - rekao je premijer.
Lažna očekivanja
Ukrajina je dobila hitnu pomoć EU od 1,8 milijardi eura, što je dio šireg paketa koji uključuje 25 milijardi eura od MMF-a i 15 milijardi eura EU-a, izjavio je jučer u Rigi potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Ukrajina je dobila prijeko potrebni novac, ali ne i obećanje o pridruživanju. Uoči summita njemačka kacelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande poručili su da nema govora o proširenju.
- Ne smijemo stvarati lažna očekivanja - rekla je Angela Merkel pred Bundestagom uoči odlaska u Rigu, jasno poručujući da Istočno partnerstvo nije instrument proširenja. U zamjenu za demokratske i gospodarske reforme tim zemljama su ponuđeni sporazumi o suradnji i slobodnoj trgovini - za razliku od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kakvog smo dobili mi i zemlje naše regije. No između dva summita Istočnog partnerstva dramatično se poremetila ravnoteža u Europi i svijetu: kad je Viktor Janukovič iznenada na summitu u Vilniusu u listopadu 2013. objavio da odustaje od sporazuma s EU, to je izazvalo masovne prosvjede u Kijevu, i na kraju rat na istoku Ukrajine i rusku aneksiju Krima. Novi predsjednik Juščenko potpisao je sporazum s EU koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2016, a potpisale su ga Gruzija i Moldavija, no Rusija je pokazala da više neće mirno gledati kako joj EU preotima nekadašnje članice SSSR-a. Njemačka kancelarka nedavno je izjavila kako se nada da Vladimir Putin nema s Moldavijom iste planove kao s Ukrajinom, jer je Rusija upozorila Moldaviju da bi mogla izgubiti Pridnjestrovlje ako se nastavi približavati Europskoj uniji. Moldavija s tri milijuna stanovnika ima šest posto Rusa i problem s Pridnjestrovljem, samoodmetnutim područjem na istoku zemlje s pola milijuna stanovnika. Gruzija ima 3,7 milijuna stanovnika i manje od 10 posto govornika ruskoga, ali i Abhaziju i Južnu Osetiju, dvije proruski orijentirane samoproglašene državice.
Specifičan pristup
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić podsjetila je kako je latvijski ministar vanjskih poslova prije par dana rekao da će ovo biti summit preživljavanja za Istočno partnerstvo, na kojem će se odlučiti sudbina tog oblika suradnje EU s istočnim susjedima. Sada je općeprihvaćeno ono što prije nije bilo, a to je da svaka zemlja treba specifičan pristup, rekla je hrvatska ministrica. U deklaraciji se navodi da “EU ostaje odlučna da podrži teritorijalni intergritet, nezavisnost i suverenitet svih svojih partnera”. Svi potpisnici, a ne samo EU, “snažno podržavaju sve napore za de-eskalaciju i političko rješenje zasnovano na poštivanju ukrajinske nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, ali nisu htjeli stati uz stav EU o “nezakonitoj aneksiji Krima i Sevastopolja”.
Jučer ujutro su pred zgradom Nacionalne biblioteke Latvije, gdje se održavao summit, prosvjednici sa zastavama Ukrajine i Gruzije tražili jači angažman EU u tim zemljama. Poslijepodne ih je zamijenila grupa od nekoliko desetaka prosvjednika s ruskim zastavama. Trenutno predsjedavajuća članica EU Latvija ima 26 posto Rusa i 37 posto govornika ruskoga, odnosno državljana bivšeg SSSR-a. Po službenim podacima, u siječnju je Latvija još imala 262.000 stanovnika bez državljanstva, jer i oni imaju svoje “izbrisane” pošto su automatizmom dali državljanstvo samo onima koji su živjeli u Latviji prije sovjetske invazije 1941.
Blaži vizni režim
Skup se održao na 500 metara od velikog spomenika Crvenoj armiji pred kojim se 9. svibnja skupilo 220.000 ljudi, prenio je Baltic Times. Godinu ranije bilo ih je 150.000. Pred spomenikom je jučer bilo karanfila i tulipana u količinama od dva-tri kamiona. U glavnom gradu, Rigi, Latvijci su u manjini sa 46 posto, na izborima je ponovo najjača stranka bila ruska Sloga, no oni nikad nisu u vlasti.
Od šest članica Istočnog partnerstva, Moldavija, Gruzija i Ukrajina imaju sporazum s EU, Lukašenkova Bjelorusija je u savezu s Rusijom, kojoj je sklonija većina Armenaca kao i režim u Azerbajdžanu. Moldavija je otišla najdalje s reformama i EU joj je ukinula vize, a do kraja godine bi EK mogla donijeti odluku o ublažavanju viza za Gruziju i Ukrajinu.
Schäuble: Pa možete kao Crna Gora koristiti euro, a da niste dio eurozone
Ni to što je sjedio pokraj Angele Merkel nije pomoglo grčkom premijeru Alexisu Tsiprasu da dogovori blaže uvjete za novu tranšu kredita bez kojih Grčka neće moći isplatiti plaće i penzije u svibnju. Iza ponoći Tsipras se zadržao u razgovoru s njemačkom kancelarkom i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom, ali nakon toga su poslali priopćenje sa suprotnom porukom: Grci da su naišli na razumijevanje za novi pristup, a Francuzi i Nijemci da su se složili da razgovaraju o produljenju starog paketa pomoći koji podrazumijeva mirovinsku reformu, povećanje PDV-a i reformu radnog zakonodavstva. “Grčka još puno na tome treba raditi”, rekla je kancelarka Merkel. Bloomberg je prenio izjavu njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea koji je rekao da bi Grčka mogla izaći s paralelnom valutom pa, poput Crne Gore, koristiti euro a da nije članica eurozone.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....