UTRKA ZA VRHOVNI SUD

Milanović ozbiljno razmišlja o ignoriranju svih prijavljenih kandidata: Može li zaobići zakon?

Razmišlja se kako bi se Milanović mogao pozvati izravno na Ustav i preskočiti DSV te ignorirati kandidate koji su se javili na natječaj
Zoran Milanović i Đuro Sessa
 Darko Tomas/Cropix

Iz Ureda predsjednika do sada nema nikakve informacije o tome koga bi predsjednik Republike Zoran Milanović mogao predložiti za predsjednika Vrhovnog suda nakon što Đuri Sessi u srpnju istekne mandat. Po zakonskim izmjenama iz 2018. godine uvedena je procedura koja propisuje da Državno sudbeno vijeće (DSV) raspisuje pozivni natječaj za kandidate. Uvjeti su ostali nepromijenjeni (najmanje 15 godina staža, pravosudni ispit....), a novost je i da kandidati trebaju priložiti svoj program rada.

Natječaj je bio otvoren mjesec dana, do 13. veljače, a na njega se javilo svega troje kandidata - aktualni predsjednik Vrhovnog suda Sessa, te dvoje odvjetnika, Lidija Horvat i Šime Savić. DSV njihove prijave treba dostaviti Uredu predsjednika, a nakon toga predsjednik odlučuje koga će predložiti. O njegovom prijedlogu, kao što je to bilo i prije zakonskih izmjena, prethodna mišljenja daje Opća sjednica Vrhovnog suda i nadležni saborski odbor, a bira ga saborska većina.

Postavlja se pitanje što će se dogoditi ako Milanović neće predložiti nikog od troje kandidata koji su se javili na natječaj. Hoće li u tom slučaju DSV-u uputiti dopis da nema namjeru predložiti nikog od njih i zatražiti raspisivanje novog pozivnog natječaja ili će, o čemu se razmišlja na Pantovčaku, pozivajući se izravno na svoju ustavnu ovlast predložiti nekog tko se uopće nije javio na natječaj.

Članak 118. Ustava kaže da "predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz pret­hod­no mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhov­nog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine".

U Uredu predsjednika razmišlja se kako bi se Milanović mogao pozvati izravno na Ustav i preskočiti DSV, te ignorirati kandidate koji su se javili na natječaj.

Profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Đorđe Gardašević kaže da, kada bi se zainatio, predsjednik bi mogao to učiniti i svoju ovlast crpiti izravno iz Ustava, a pritom ne bi bio ograničen natječajem.

S time se ne bi složio bivši ministar pravosuđa, HDZ-ov Dražen Bošnjaković u čijem su mandatu i usvojene zakonske izmjene po kojima je u proceduru unesen javni poziv i obaveza kandidata da prilože svoj program rada.

- U Ustavu stoji i to da DSV imenuje suce, ali se ne navode uvjeti koje kandidat mora ispunjavati, nego su oni propisani zakonom. Kada bismo išli logikom da se ovlasti crpe izravno iz Ustava i da se pritom može zaobići zakon, onda bi DSV mogao izabrati za suca koga želi - kaže Bošnjaković koji nije siguran da bi predsjednik Milanović mogao zaobići zakonske norme i da bi Sabor izabrao za predsjednika Vrhovnog suda kandidata koji se nije javio na pozivni natječaj DSV-a.

Prema Bošnjakoviću, najbolje bi bilo da se na natječaj javi što više kandidata i da se između njih predloži i izabere onaj tko je najbolji. Podsjeća da se po sličnoj proceduri birala i glavna državna odvjetnica, te kako su se na saborskom odboru prilikom davanja prethodnog mišljenja čitali i proučavali programi kandidata.

Saborska zastupnica i bivša predsjednica Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa Dalija Orešković također smatra da predsjednik države ne može zaobići zakonsku proceduru po kojoj je Milanović u predlaganju šefa Vrhovnog suda ograničen kandidatima koji su se javili na pozivni natječaj DSV-a.

- Mi smo u ovoj državi došli do toga da svako primjenjuje zakon kako mu odgovara. Bilo bi mi suludo da predsjednik predloži za predsjednika Vrhovnog suda nekog tko se nije javio na natječaj. Ako smo propisali javni poziv, čemu onda taj propis ako ga se nećemo držati? Ako kršimo propisani postupak, ili ga ignoriramo, onda zakon koji ga regulira ništa ne vrijedi. Na koncu, kakvo ćemo povjerenje imati u ovu ključnu figuru u pravosuđu ako se izabere mimo propisa? To je pitanje legitimiteta i legaliteta - kaže Orešković. Dodaje da su se trebale bolje razmotriti preporuke GRECO-a i urediti postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika bez utjecaja politike.

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća, sudac Darko Milković smatra da je zakon razrada Ustava i da ne bi bilo mjesta postupati izvan njega.

- Onda bi se postavilo pitanje svrhe propisivanje zakonske procedure - zaključuje predsjednik DSV-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:43