MESIĆEVI NEOBIČNI ISTUPI 'Jedino Hrvatska ima bivšeg šefa države koji veliča Putina'

Gdje god da otputujem, primaju me šefovi država ili visoki dužnosnici. Ali moji inozemni nastupi predstavljaju isključivo moje stavove o važnim problemima, i oko toga se ne koordiniram s Uredom predsjednika ili Ministarstvom vanjskih poslova - objasnio je bivši predsjednik Stipe Mesić s kojim smo prije nekoliko dana razgovarali o njegovim boravcima i nastupima u inozemstvu.

Česta putovanja

Stipe Mesić voli putovati: ove je godine trinaest puta boravio u inozemstvu, od Slovenije i Albanije do Kuvajta, Kine i Azerbajdžana. A kako kaže, u iduća tri mjeseca posjetit će još Azerbajdžan, Turkmenistan, Indiju, Kinu i Rusiju, gdje će sudjelovati na forumima i konferencijama na kojima se okuplja političko-poslovni establishment.

Na temelju podataka objavljenih na njegovoj web stranici, Stipe Mesić povremeno nastupa sa stavovima koji se bitno razlikuju od službene državne politike. Dok Hrvatska kao članica NATO-a i EU u ovogodišnjim međunarodnim krizama poput ukrajinske i bliskoistočne nastupa zajedno s europskim saveznicima i Amerikom, bivši hrvatski predsjednik nekoliko je puta otvoreno podržao Rusiju.

Tako je na posljednjem putu u inozemstvo, 17. rujna u Seulu, glavnom gradu Južne Koreje, sudjelovao na konferenciji “Dijalog o međusobnom razumijevanju za svjetski mir”, gdje je iznio kako vidi događaje u Ukrajini:

“Svjedočimo krajnje opasnim zbivanjima u Ukrajini, što su izazvana pogrešnim kalkuliranjem sračunatim na to da se ide korak dalje u tzv. obuzdavanju Rusije i u njezinu okruživanju s režimima koji joj neće biti skloni, niti će željeti nastaviti dosadašnju gospodarsku suradnju s njom. U svemu tome uporno se i sve očitije zaobilazi UN. Uvođenje ‘reda u svijetu’ svedeno je na unilateralne akcije pojedinih zemalja, praćenih tzv. koalicijama voljnih, a zapravo poslušnih. Čak i proglašavanje međunarodnih sankcija, što ih legitimno može proglasiti samo i jedino UN, prebačeno je u domenu djelovanja jedne velike sile i Europske unije koja je, nevoljko i s podijeljenim osjećajima, slijedi.”, dio je Mesićeva nastupa u Južnoj Koreji.

Slične teze iznio je u Andori u kojoj je boravio od 4. do 7. rujna na skupu posvećenom mehanizmima za rješavanje sukoba u široj Europi.

Sovjetska vremena

Mesićeve teze puno su bliže moskovskom viđenju situacije nego hrvatskoj politici. “Može se o ruskoj politici misliti ovako, ili onako, ali krajnje je opasno frustracije naslijeđene iz sovjetskih vremena prenositi na današnju Rusiju. ‘Okidač’ je nedvojbeno bila kriza u Ukrajini u kojoj ni zapadna Europa ni SAD nisu čisti. Napokon, kako bi u Parizu, Londonu, ili Washingtonu reagirali kada bi tamo izbile velike demonstracije protiv vlasti, a onda bi se redali političari iz stranih država koji bi hrabrili i poticali demonstrante?” izjavio je bivši predsjednik.

“Kao što sam rekao, o svojim nastupima ni s kim se ne dogovaram. Pratim politiku, gledam što se događa i zatim iznosim vlastitu analizu”, objasnio nam je Stipe Mesić u tom telefonskom razgovoru.

U Andoru je doputovao s Bleda, gdje je 3. rujna na Drugom simpoziju think-tankova Kine i srednjeeuropskih i istočnoeuropskih zemalja prilično neuviđavno kritizirao politiku SAD-a, a branio Kinu.

Još kao predsjednik, Mesić je često kritizirao Amerikance, a kako bi izbjegao dolazak Georgea W. Busha u Zagreb, namjeravao je tih dana otići u posjet Vijetnamu, što je u svojim memoarima opisao njegov savjetnik Tomislav Jakić.

No velik dio Mesićevih putovanja ujedno su pokušaji povezivanja ovdašnjih gospodarstvenika s potencijalnim uvoznicima u tamošnjim državama. On kaže kako ne zna kakvi su rezultati jer, nakon uspostavljanja kontakata, sve je u rukama hrvatskih poslovnih ljudi. “Ja im otvaram vrata, a onda je sve na njima i njihovim sposobnostma. Ipak mislim da su neki nakon ovih putovanja uspjeli svoje proizvode plasirati na ta tržišta”, kaže Mesić.

Festival dinja

A itinerer njegovih putovanja u 2014. pokazuje da je Mesić proputovao dobar dio svijeta.

Tako je u razdoblju od 9. do 12. kolovoza posjetio Ašgabat u Turkmenistanu i prema službenom izvještaju “na kraju sastanka predsjednik Gurbanguly Berdimuhammedow pozvao je predsjednika Mesića na privatni ručak”.

A zadnjeg dana je “predsjednik Mesić s cijelom delegacijom prisustvovao Festivalu dinja”. Od 13. do 16. lipnja Stipe Mesić bio je u Albaniji u koju je stigao na poziv gradonačelnika obalnog grada Shëngjina, Salvadora Kaçaja, a u povodu otvorenja turističke sezone. Tjedan ranije, 7. lipnja, u Kijevu je kao izaslanik Ive Josipovića bio na inauguraciji Petra Porošenka, novoizabranog predsjednika Ukrajine.

U razdoblju od 20. do 25. svibnja otputovao je u Kazahstan. Mesić je u Kazahstanu razgovarao s predsjednikom Nazarbajevom te s ministrom vanjskih poslova Erlanom Idrisovim, a poslije je imao i odvojeni sastanak s ministrom prometa Ženisom Kasymbekom.

U svibnju je otišao na osmodnevnu kinesku turneju, i to: od 10. do 12. 5. Šangaj, od 7. do 9. 5. Macao i od 4. do 7. 5. Peking. Bivši predsjednik sastao se s političarima poput viceministra Li Jinjuna, a posjetio je i “Centralni komitet KP Kine, gdje je iskazana podrška našim tvrtkama u pronalaženju investitora u Kini”.

Od 26. do 30. travnja sudjelovao je u Bakuu, metropoli Azerbajdžana, na 2. forumu Shared Societies. U Bakuu je imao odvojeni susret s predsjednikom Ilhanom Alijevom i tada je predloženo “da fundacija Gajdar Alijev otvori centar u Hrvatskoj radi proširivanja suradnje između Hrvatske i Azerbajdžana”. Između 30. 3. i 2. 4. u Rimu je bio na Međunarodnom simpoziju kulturne diplomacije i religije. Cilj simpozija bio je istražiti korištenje i potencijal međuvjerskih dijaloga za promicanje diskursa, s krajnjim ciljem globalnog mira.

Od 23. pa do 26. ožujka otišao je u Kuvajt kao, kako je objavljeno, “počasni gost Festivala kulture-literature, umjetnosti i pjesništva, gdje je održao i uvodni govor”.

Ured od 2 milijuna kuna

Usto se dodaje da se u radnom dijelu posjeta Mesić kratko susreo sa zamjenikom premijera koji je i pokrovitelj manifestacije Sheik Salman Alsabahom, ministrom kulture i informacija Države Kuvajt i s predsjednikom vlade Skeikom Alijem Djaberom Alsabahom.

U veljači od 23. do 26. Mesić je prvi put otputovao u Ašgabat, Turkmenistan. “Dogovoreno je da tvrtka Uljanik završi ugovornu izgradnja dvaju trajekata”, glasi službeno priopćenje.

Stipe Mesić ima ured u vili u Grškovićevoj na Šalati. Prema zakonu, bivši šef države doživotno je dobio državnu vilu, tajnice i zaštitare, a godišnji proračun je nešto više od milijun kuna. Za usporedbu, u Sloveniji je Milan Kučan pet godina na teret države imao vlastiti ured. Vlada je iz proračuna izdvojila 2 milijuna kuna za ured.

Napadi na EU i SAD

“Svjedočimo krajnje opasnim zbivanjima u Ukrajini, što su izazvana pogrešnim kalkuliranjem sračunatim na to da se ide korak dalje u tzv. obuzdavanju Rusije. Uvođenje ‘reda u svijetu’ svedeno je na unilateralne akcije pojedinih zemalja, praćenih tzv. koalicijama voljnih (a zapravo poslušnih).”

“Čak i proglašavanje međunarodnih sankcija, što ih legitimno može proglasiti samo i jedino UN, prebačeno je u domenu djelovanja jedne velike sile i Europske unije koja je, nevoljko i s podijeljenim osjećajima, slijedi.”

“Kako bi u Parizu, Londonu, ili Washingtonu reagirali kada bi tamo izbile velike demonstracije protiv vlasti, a onda bi se redali političari iz stranih država koji bi hrabrili i poticali demonstrante?”