MERKEL ODGOVORILA NA ŠKAKLJIVO PITANJE I STALA U OBRANU HRVATSKE 'Nije isto biti u srcu Schengena ili štititi vanjsku granicu Europske unije'

Predsjedanje Vijećem Europske unije, gospodarska suradnja, Schengen, ali posebno pitanje blokiranih progovora o proširenju Unije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bile su glavne teme na bilateralnom sastanku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i njemačke kancelarke Angele Merkel koji se održao u Banskim dvorima u sklopu izbornog kongresa Europske pučke stranke koji se održava u Zagrebu.

U hrvatskoj javnosti posebno je odjeknula podrška njemačke kancelarke po pitanju Schengena i njena obrana Hrvatske od optužbi za nehuman odnos prema migrantima na granici.

Različite perspektive

Angelu Merkel njemački su novinari pitali je li uobičajeno da tako mlada država članica, koja po njihovu mišljenju krši prava migranata na granici, predsjeda Unijom, na što je ona odgovorila da nije isto biti u sredini Schengena ili izvan.

- Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu šengenskog prostora. Europska unija živi od toga da ima različite perspektive. Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive zemlje koja je u sredini europskog prostora - rekla je Merkel i time zapravo zaštitila Hrvatsku od optužbi za nehuman odnos prema migrantima.

Hrvatska iskustva

Dodala je i kako Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke čiji pristup Europskoj uniji seže u daleku prošlost.

- Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup šengenskom procesu i Komisija je to pozitivno ocijenila - rekla je i poručila da se veseli hrvatskom predsjedanju.

Na pitanje o hrvatskom pristupanju Schengenu, Merkel je odgovorila da je Hrvatska puno toga ispunila i zbog toga joj je Europska komisija dala pozitivnu ocjenu, te da će tijekom njemačkog predsjedanja o tome voditi raspravu.

Bliska suradnja

Odala je priznanje Hrvatskoj za sve što je napravila, ali je jednako tako naglasila da je to politička odluka, te spomenula Bugarsku i Rumunjsku.

- Njemački parlament o tome još nije raspravljao, ali ću skrenuti pozornost na sve što je učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome - poručila je Merkel, dok je Plenković ponovio kako nije realno da se o tom pitanju raspravlja dok Hrvatska bude predsjedala.

Hrvatska predsjeda Unijom u prvoj polovici iduće godine, a Njemačka nakon nje, stoga dvije države blisko surađuju u okviru trija s Finskom, aktualnom predsjedateljicom, a teme koje će zasigurno obilježiti hrvatsko predsjedanje su pitanja Brexita, proračuna Europske unije i migracija.

Njemačka kancelarka, koja je s Plenkovićem razgovarala 40-ak minuta, rekla je da svesrdno podupire hrvatsku agendu za predsjedanje.

- Jer, ono što riješite vi, neće čekati nas. Podupiremo nastojanje hrvatske Vlade oko sastanka sa zemljama zapadnog Balkana u punom sastavu. Važno je da se ispune svi preduvjeti za otvaranje pregovora i žao nam je što nisu otvoreni tijekom prošlog Vijeća - rekla je Merkel.

I hrvatski premijer rekao je kako mu je žao što nije došlo do otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je blokirala Francuska i još neke države, a Plenković ne podržava ideju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o promjeni mehanizama pregovora, jer smatra da su “filteri” za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.

Dobri odnosi

Angela Merkel je također spomenula već postojeće mehanizme, ali je jednako tako istaknula kako s Francuskom treba razgovarati i pronaći rješenje.

- Treba vidjeti koji se elementi u procesu mogu promijeniti i treba razgovarati, ali i sada postoje ti elementi i mora postojati realistična perspektiva koju smo obećali tim zemljama - rekla je Merkel.

Kada je riječ o bilateralnim odnosima dviju država, oboje državnika ocijenili su ih odličnima. Njemačka kancelarka je rekla kako dvije države imaju jako dobre gospodarske veze, da jako punu turista dolazi iz Njemačke u Hrvatsku, te da u Njemačkoj živi 350.000 Hrvata s kojima imaju dobar suživot.

Timošenko

Ipak, smatra da se gospodarska suradnja može produbiti i jačati.

I predsjednik hrvatske Vlade je naglasio dobru suradnju s Njemačkom.

- Njemačka je oduvijek naša prijateljska zemlja, naš glavni trgovinski partner, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati, ali iz koje i dolaze mnogi turisti u Hrvatsku - poručio je hrvatski premijer.

Plenković je ranije na kongresu Europske pučke stranke razgovarao i s Julijom Timošenko, bivšom ukrajinskom premijerkom, a ona je za Jutarnji list poručila kako je optimistična oko prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

- Razumijem da Europska unija ima svoje probleme, ali Ukrajina je jedina europska zemlja koja je još u ratu, stoga Ukrajina ne može ne biti prioritetno pitanje - rekla je za Jutarnji list bivša (i to u dva navrata) premijerka Ukrajine, nekoliko sati nakon što je razgovarala s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.