MEDICINSKI FAKULTET OSTAJE BEZ KADROVA Polovica profesora ove će godine morati u mirovinu

Od 54 redovita profesora na našem fakultetu, 27 bi ih trebalo biti umirovljeno 1. listopada 2014. Među tih 27 profesora, 16 ih je u trajnom zvanju, a samo dvoje trenutno ima odobrenje za produljenje radnog odnosa nakon 65. godine jer zadovoljavaju kriterije izvrsnosti propisane Zakonom i kriterije pojedinih katedri - upozorava prof. Davor Miličić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu (MF).

- Kada smo 2009. godine povećali upisne kvote kako bismo pomogli u rješavanju problema manjka liječnika u našoj zemlji, Ministarstvo znanosti nam je ugovorom obećalo 70 novih radnih mjesta. Mi smo u međuvremenu otvorili i sveučilišni studij sestrinstva, no Ministarstvo nije poštovalo ugovor jer je otvoreno samo nekoliko novih radnih mjesta - rekao je Miličić.

Teška situacija

- Stoga je zbog odlaska u mirovinu cijele baby boom generacije naših profesora Medicinski fakultet sada u vrlo teško situaciji. Na to smo upozorili i bivšeg i sadašnjeg ministra znanosti - dodao je Miličić.

Produljenje radnog odnosa nakon 65. godine redovitim profesorima u trajnom zvanju već 2,5 godine predmet je žestokih rasprava. Prošlog ljeta Sabor je usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojim su postroženi kriteriji za ostanak u radnom odnosu nakon 65. godine.

No, prije nekoliko dana Ustavni je sud ukinuo odredbe kojima bi se profesori na visokim učilištima, profesori visokih škola te znanstveni savjetnici koji su 30. srpnja 2013. bili u trajnom zvanju podvrgnuli posebnom postupku izvrsnosti koji Zakon predviđa za one koji su navršili 65 godina.

- Odluke Ustavnog suda moraju se poštovati. Po mome je mišljenju, međutim, vrlo loše, pa i opasno to što Ustavni sud i u predmetnoj, kao i u odluci kojom su ‘srušili’ Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja tadašnjeg Nacionalnog vijeća za znanost izlazi iz ustavnopravne materije i ulazi u nekim dijelovima svojih odluka u ocjenu znanstvene djelatnosti - komentirao je prof. Saša Zelenika, bivši zamjenik ministra znanosti.

Zelenika je bio i glavni kreator zakonskih izmjena kojima se postrožuje produljenje radnog odnosa nakon 65. godine. Na proračunu Ministarstva znanosti trenutno su 574 zaposlenika u dobi od 65 do 71 godinu, a za čije se plaće godišnje izdvaja gotovo 138 milijuna kuna.

Iznimni slučajevi

U toj je grupaciji 210 onih koji su 2014. napunili ili će napuniti 65 godina, odnosno moći će tražiti produljenje radnog odnosa. Njih 90 ima 66, 82 osobe su napunile 67 godina, 69 ih ima 68 godina. Profesora u dobi od 69 godina je 39, sedamdesetogodišnjaka je 35, a Ministarstvo daje punu plaću, koja je oko 14.000 kuna, i devet osoba koje su napunile 71 godinu.

Zanimljivo je i da je prema prijašnjem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo predviđeno da sveučilišni profesori stariji od 65 godina mogu nastaviti raditi do 70. kao iznimka ili kad za to postoji potreba na njihovu fakultetu. No, iznimka je u našoj akademskoj zajednici postala pravilo.

Novi kriteriji

- Analize koje smo proveli u tadašnjoj postavi pokazale su da i više od 80 posto znanstvenika koji navrše 65 godina ostaje u sustavu bez stvarne potrebe. I to usprkos mjerljivoj činjenici da su znanstveno najproduktivniji od njih i po broju radova i po njihovoj kvaliteti slabiji od prosječnih poslijedoktoranada, te da su oni često neaktivni u nastavi - rekao je Zelenika.

- Ono za što smo se mi, stoga, zalagali je da, po jasnim i mjerljivim kriterijima, u sustavu ostanu oni koji su još uvijek znanstveno i nastavno aktivni, ali i da se, odlaskom u zasluženu mirovinu onih koji to više nego evidentno nisu, otvori mjesto za vrsne mlade znanstvenike, također po jasnim kriterijima, kojih na našim fakultetima i institutima ne manjka - zaključio je Zelenika.