Marihuanu puši čak 176.000 Hrvata

Marihuanu puši svaki dvadeset i peti stanovnik Hrvatske, kažu posljednji podaci svjetske liste uporabe kanabisa dostupni preko interneta. Sve u svemu, kanabis konzumira oko 4 posto Hrvata (176 tisuća ljudi), po čemu smo neznatno iza, primjerice, susjedne BiH, u kojoj puši 4,5 posto stanovništva, te Slovenije, u kojoj tu vrstu lake droge konzumira nekih šest posto stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Na vrhu svjetske liste su Papua Nova Gvineja s gotovo 30 posto konzumenata marihuane, Gana s 22 posto, dok u Americi "travu" puši njih 13 posto. Iznenađujuće je da Nizozemci u kojoj je legalno pušiti marihuanu tek 6 posto njih to čini. U Austriji, Njemačkoj i Italiji puši je po sedam posto stanovnika, dok u Francuskoj puši svaki deseti stanovnik (deset posto). U samom europskom vrhu su Češka i Španjolska s po 12 posto, dok su Mađarska i Rusija tek neznatno iza hrvatskog prosjeka.

- Po mojim spoznajama, u Hrvatskoj je konzumiranje marihuane u opadanju, jer je u zadnje vrijeme manje ima na tržištu droga, što automatski znači i da joj je cijena porasla - rekao je za Slobodnu Dalmaciju dr. Slavko Sakoman, voditelj Odjela za ovisnost zagrebačke Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice”.

No to što marihuani opada “popularnost”, ne znači da je konzumiranje droga kod nas općenito u opadanju. Dapače, izgleda da je lakše doći do heroina ili kokaina negoli do marihuane (u slengu još i trava, zelenilo, dim, vutra, marica, gras, med, blitva, rakete, puške, ćor, kif, itd.).

Za to su, tvrdi dr. Sakoman, krive i restriktivne izmjene Kaznenog zakona vezane uz zlouporabu lakih droga iz 2006., kojima su izjednačene lake i teže droge, pa se i zbog jednog jointa moglo zaraditi trogodišnju zatvorsku kaznu.

Zakon kriv za sve više ovisnika o teškom drogama

Dilerima se nakon spornog zakona nije isplatilo baviti dilanjem marihuane, što je rezultiralo nestašicom marihuane na uličnom tržištu, a teže droge su samim tim došle u prvi plan narkoponude.

- Prije rata smo godišnje na liječenje primali stotinjak novih ovisnika o heroinu, danas ih je oko 700. Istina, to je nešto manje nego na početku desetljeća, kada smo svake godine primali gotovo tisuću novih ovisnika o teškim drogama, ali svakako nije dobar podatak - kaže dr. Sakoman.

- Brine i to što se mijenjaju i trendovi među mladima i ovisnicima općenito. Tako je sad u modi tzv. brzo opijanje, a pomiče se i dobna granica kad je riječ o novim ovisnicima o heroinu i kokainu - zabrinut je Sakoman.

Kad je riječ o dekriminalizaciji, dr. Sakoman ističe da bi manje količine droge za tzv. osobnu uporabu, bez obzira na vrstu, trebale biti sankcionirane kao prekršaj, a ne po odredbama još važećega Kaznenog zakona, jer - naglašava dr. Sakoman - netko tko puši joint dnevno, ne može biti tretiran jednako kao kriminalac koji trguje kilogramima droge.