Marić o rebalansu: ‘Četiri godine smo imali rezultat koji je bolji od plana, Covid je okrenuo taj trend‘

Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u emisiji HRT-a 'A sada Vlada' i govorio o rebalansu proračuna.

- Četiri godine za redom rebalans smo predlagali krajem godine, radilo se o tehničkim rebalansima. Četiri godine za redom imali smo rezultat koji je bolji od plana, imali smo i suficit. Covid je nažalost okrenuo taj trend, a za to bih rekao da nije nešto neočekivano, rekao je Marić i dodao da je Hrvatska u uvjetima pandemije dobro balansirala situaciju.

Ističe da nije zabilježen porast nezaposlenosti kao što je bio slučaj tijekom krize 2008. godine.

Marić se osvrnuo i na probleme u zdravstvu. Kaže da su problem i stari dugovi, a ne samo novi.

- Dogovorili smo se s veledrogerijama. Dugovi se nastoje smanjiti. Iscrpili smo sve zakonom omogućene transfere novca za zdravstvo. Držimo rokove plaćanja u bolnicama na 180 dana, a ljekarni na 120. Samim tim izričajem znamo da su to rokovi izvan zakonom predviđenih, ali opet je to bolje kada znamo da su bolnice bile i preko 900 dana dužne.

Rebalans proračuna je, smatra Marić, početak dugotrajnije reforme u zdravstvu, a ne samo gašenje trenutnog požara.

- Obveze su visoke, i dalje se kumuliraju. Najsretniji bih bio kada bi se problem u zdravstvu odnosio samo na stare dugove i obveze, ali problem je što se iz mjeseca u mjesec kumuliraju nove obveze. Idemo definirati do kraja godine, ne dozvoliti da rokovi plaćanja ponovno počnu rasti. Da držimo tempo. Kolega Vili Beroš radi sa svojim timom na tome da krene i racionalizacija na troškovnoj strani, rekao je Marić za HRT.

Govorio je i o poreznoj reformi. Kaže da je svaki krug porezne reforme doveo do pozitivnih efekata rasta plaća i zaposlenosti.

Marić ističe da neće dopustiti daljnje povećanje doprinosa.

- Naš smjer što se tiče poreza je jasan. Cijelo vrijeme smo smanjivali poreze, nismo za time posezali niti za vrijeme Covida, kao što je bio slučaj u nekim prethodnim krizama.

Komentirao je i činjenicu da Hrvatska nakon Irske ima najveći kvartalni rast BDP-a u odnosu na prethodno razdoblje.

- Lijepo je vidjeti taj graf, doduše to je samo jedan kvartal. Mi imamo bazni efekt takav jer je Hrvatska imala najveći pad. Tim smjerom treba nastaviti, očekujemo da ćemo u drugom kvartalu zabilježiti pozitivnu stopu rasta. Javni dug je lani porastao, a da nije bilo Covida, on bi bio ispod 70% BDP-a. Mi bi i prije kraja mandata ove Vlade bili unutar čuvenih 60% kriterija iz Maastrichta, zaključio je Marić.