ANALIZA POSLOVANJA

MARAS EUFORIČNO PREUVELIČAVA SVOJ USPJEH Dok je on oduševljen rezultatima, poduzetnici se bore za opstanak

Ministar teško može dokazati postojanje bilo kakve veze između poticaja koje dijeli i uspješnosti poslovanja poduzetnika

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras iz nekog je razloga upao u euforično raspoloženje, a što se može zaključiti ne samo iz sporadičnih javnih izjava, nego iz njegovih osobnih objava na Facebook stranici. Tako dobro raspoloženje ministra može se vezati uz, kako on tvrdi, sjajne rezultate poslovanja malih i srednjih poduzetnika u 2014. godini.

No, euforične tvrdnje zapravo duboko zabrinjavaju jer resorni ministar dramatično preuveličava uspjehe. Otvara se pitanje samo radi li to ministar svjesno ili nesvjesno. I u jednom i u drugom slučaju razlozi za brigu oko uzroka ministrove objektivnosti i pravog razumijevanja situacije vrlo su opravdani.

Valja pojasniti da je ministar, kako je sam napisao na Facebooku, zanesen naoko zaista vrlo dobrim brojkama - 27 tisuća radnika više nego godinu ranije, 9,4 posto rast prihoda od prodaje, rast bruto dobiti više od 20 posto, rast prihoda od prodaje u inozemstvu od 25 posto…

Kako stoje stvari

Međutim, ako ispravno interpretiramo iste podatke, možda možemo zaključiti da mali poduzetnici bilježe vrlo blage pozitivne pomake, ali da se i dalje muče, preživljavaju, vode bitku za opstanak… Drugim riječima, Maras poluoživljavanje s neizvjesnim ishodom pretjerano predstavlja kao ekonomski spektakl.

A kako zapravo stoje stvari? Prvo, naši mali poduzetnici i dalje su dramatično prezaduženi. Faktor zaduženosti iznosi im čak 12,7, a prezaduženošću se smatra sve više od pet! Pada stupanj samofinanciranja. S obzirom na razinu rizika poslovanja u Hrvatskoj te visoku zaduženost, prinos na kapital trebao bi im biti petnaest posto, a ne tek nešto mizerno iznad dva posto. Nadalje, rentabilnost imovine tih naših poduzetnika također je jako loša, a ministar Gordan Maras je, bacivši oko na rast dobiti, zaključio da je situacija “sjajna”, premda je kao ekonomist trebao zaključiti da neto dobit (dobit minus gubitak) sada iznosi samo 0,84 posto na promet.

Dokaz efikasnosti

To što su mali poduzetnici izašli iz lanjskog minusa u neto dobiti od -0,53 posto na promet, ne znači da su napravili spektakularni prevrat i da se sada valjaju u dobiti. Jednostavno, 0,84 posto neto dobiti u odnosu na promet je jako malo, granično. Tek toliko da nije minus. Eto, nos im viri iznad vode.

Posebno zabrinjava to što Maras velike “uspjehe” malih i srednjih poduzetnika veže uz svoj rad. Međutim, iako slavi, teško da može dokazati postojanje bilo kakve veze između troškova svog ministarstva, tj. poticaja koje dijeli i uspješnosti poslovanja poduzetnika. Pogotovo zato što Maras raspolaže relativno malim iznosima pa je novac koji daje poduzetnicima kapitalno potpuno nebitan.

“Poanta je da mu netko treba reći da korelacija nije isto što i kauzalnost. Dakle, činjenica da se događa određeni oporavak u segmentu malih poduzeća nije ujedno i dokaz da su njegove mjere efikasne. Da bi on dokazao efikasnost svojih mjera, treba poduzeti analizu koja bi išla upravo za time da analizira učinkovitost poticaja na razini pojedinih poduzeća. Tko su ta poduzeća? Kakva su bila prije poticaja? Kakva nakon?”, prokomentirao nam je jedan vrlo ugledni ekonomist i zaključio da u Hrvatskoj zapravo ne postoji pravi policy evaluation. Prvo, jer su takve evaluacije skupe i, drugo, jer bi onemogućile neargumentirane samohvale ministara.

Stare zablude

U jednom se treba složiti s ministrom Marasom: ovi rezultati malih i srednjih poduzetnika zaista pokazuju da oni mogu i trebaju biti kičma hrvatskog gospodarstva i da njima treba prilagoditi javnu politiku te se kaniti starih zabluda o velikoj ulozi države i državnih tvrtki u toliko željenom gospodarskom preporodu.

Zabrinjavajući pokazatelji poslovanja malih poduzetnika

Neto dobit

2013. - -1,047.500 kn

2014. - 1,856.195 kn

Broj poduzetnika

2013. -...

2014. - 106.322

Prosječna bruto plaća

2013. - 5417 kn

2014. - 5543 kn

Ukupni rashodi

2013. - 197,951.337 kn

2014. - 216,171.091 kn

Dobit prije oporezivanja

2013. - 13,768.069 kn

2014. - 16,708.107 kn

Broj zaposlenih

2013. - 405.947

2014. - 435.507

Ukupni prihodi

2013. - 198,9 mil. kn

2014. - 220,2 mil. kn

Troškovi plaća

2013. - 30,346.902 kn

2014. - 33,735.567 kn

Gubitak prije oporezivanja

2013. - 12,750,025 kn

2014. - 12,578.812 kn

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:08