MALVERZACIJE SA ZEMLJIŠTEM S ONOGA SVIJETA I oni su uredne platiše: Zakup državne zemlje plaća i 59 pokojnika

Kada je prije dvije godine donesena zakonska uredba po kojoj se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem premješta iz lokalne samouprave u Agenciju za poljoprivredno zemljište sa sjedištem u Zagrebu, iz gotovo svih gradova, općina i županija stizale su vijesti o novoj nepotrebnoj centralizaciji. - Ne može nam netko iz Zagreba odlučivati tko će najbolje koristiti zemlju u našoj općini, bila je najčešća primjedba uvrijeđenih lokalnih moćnika.

Žestok otpor projektu

No unatoč teškoćama pri osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište, nakon godine dana rada otkriven je i razlog tako velikog otpora premještanja odlučivanja o dodjeli državnog zemljišta. Naime, uspostavljajući prvi put jedinstveni sustav naplate zakupnine koji su prijašnjih godina vodile općine i gradovi, u Agenciji su otkrili nevjerojatne malverzacije u kojima je država oštećena za više od 245 milijuna kuna.

- Krenuli smo s uvođenjem jedinstvene baze podataka koja bi na jednom mjestu trebala dati sve pokazatelje o državnom poljoprivrednom zemljištu. Do danas smo utvrdili da postoji 245 milijuna kuna duga 4768 korisnika, a najveća nam je zagonetka 800 milijuna uplaćenih kuna koje se ne mogu povezati s ugovorima o zakupu jer ih općine i gradovi ne žele dostaviti ili se izvlače izgovorima da ih nemaju. A još je veći apsurd da je od toga za 500 milijuna kuna nemoguće definirati općinu kojoj uplata pripada - rekla nam je Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište.

Cijeli niz nezakonitosti

Dodaje kako su utvrdili da su općine i gradovi državnom zemljom raspolagali kako su htjeli, a poštovanje zakona nije im bilo na listi prioriteta pa su se tako ugovori nakon isteka produžavali tek potpisom načelnika. Pronađeni su i ugovori bez OIB-a ili JMBG-a, ugovori bez datuma, klase i urudžbenog broja, ili krivih uplatnih žiroračuna. Od ukupno 19.447 ugovora u bazi podatka samo 363 jedinice lokalne samouprave imaju ugovore za državno poljoprivredno zemljište, a kod ostalih su utvrđene razne nepravilnosti.

Milijune pojela zastara

- Ono što nas je dodatno iznenadilo je i podatak da 59 umrlih još uvijek plaća zakupninu. Ili, naravno, netko za njih. Moram reći da prikupljanje ugovora nije išlo lako jer su se pojedine općine i gradovi opirali i odbijali su dostaviti tražene podatke očito kako bi prikrili svoj nerad i nezakonite radnje koje su godinama provodili. Tako je i dio tog iznosa već odavno otišao u zastaru i zbog toga su oštećeni i država, općine i gradovi, ali i županije kojima pripada određeni iznos od zakupnine - kaže ravnateljica Mičević.

Sljedeći korak Agencije je da sva dugovanja koja su utvrdili proslijede Državnom odvjetništvu i raskinu ugovore. Zasad su najveća dugovanja utvrđena u nekim općinama i gradovima u Slavoniji, no o tome će Agencija iscrpnije izvijestiti nakon dodatne provjere.

Podsjetimo, uvođenjem jedinstvene baze podataka utvrđeno je da je ukupna površina državnog poljoprivrednog zemljišta 738.125,52 hektara, od čega je u nekom od oblika raspolaganja (zakup ili koncesija) oko 380.000 hektara. Slobodno je dakle oko 350.000 hektara državne zemlje.