ZAGREB - Zsolt Hernadi, prvi čovjek mađarskog MOL-a, neće, po svemu sudeći, biti ispitan kao svjedok na suđenju bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu i suoptuženim bivšim menadžerima Podravke u aferi Spice.
Nadležna mađarska pravosudna tijela odbila su, naime, zahtjev zagrebačkog Županijskog suda da se Hernadija i menadžera iz mađarske OTP banke Ilenczfalvi-Szasza Gabora ispita preko videolinka. Sud je preko Ministarstva pravosuđa potkraj lipnja zatražio međunarodnu pravnu pomoć od mađarskih tijela po pitanju ispitivanja tih svjedoka preko videoveze. Potkraj kolovoza Mađari su poslali “odbijenicu”.
Glavni pregovarač
“Mađarsko Ministarstvo javne uprave i pravosuđa izražava štovanje Ministarstvu pravosuđa RH te vezano uz zahtjev za pružanje međunarodne pravne pomoći od 29. lipnja 2012. ima čast obavijestiti vas da saslušanje svjedoka Zsolta Tamasa Hernadija i Ilenczfalvi-Szasza Gabora Atille preko videokonferencije nije moguće”, stoji u dopisu iz Mađarske. Pritom se napominje da je zahtjev za sudsku pomoć moguće ispuniti ako se unaprijed dostave pitanja za spomenute svjedoke, čije bi saslušanje onda proveo nadležni mađarski sud.
Dakle, izravnog, neposrednog ispitivanja tih svjedoka, prema stavu koji su bez daljnjih objašnjenja izrazila mađarska pravosudna tijela, na raspravi u aferi Podravka neće biti. Sudskom vijeću preostaje mogućnost čitanja iskaza Hernadija i Atille koje su dali istražiteljima USKOK-a. Zanimljivo je da je u tom razdoblju, fazi istrage slučaja Podravka, suradnja nadležnih tijela dviju zemalja bila znatno bolja. Međutim, tada još nije bilo afere Ina - MOL, odnosno postupka protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i Zsolta Hernadija.
A slučaj Podravka i slučaj Ina - MOL, iako se radi o dva zasebna sudska predmeta, imaju jednu bitnu poveznicu - fazu pregovora između Vlade RH i predstavnika MOL-a o izmjenama međudioničarskog ugovora vezanog uz Inu. U pitanju je 2008. te početak 2009. Glavni pregovarač s predstavnicima mađarske tvrtke bio je tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Rezultat pregovora bio je zaključenje ugovora potkraj siječnja 2009. kojim je MOL dobio prevladavajuća upravljačka prava nad Inom iako nije postao većinski vlasnik. Polančec je zbog događanja tijekom tih pregovora završio na optuženičkoj klupi u slučaju Podravka. USKOK ga je optužio da je iskoristio položaj jedinog stvarnog pregovarača s predstavnicima MOL-a i od njih tražio “pomoć za sebe i prijatelje iz Podravke” koji su preko varaždinske Fima Grupe kupovali dionice koprivničkog poduzeća.
Pozadinsko jamstvo
Dok su trajali pregovori oko Ine, tvrdi USKOK, Polančec je od Hernadija tražio pomoć koju su optuženi podravkaši i dobili kroz refinanciranje zajma kojim su kupljene sporne dionice. Ishođen je kredit od 34,2 milijuna eura kod OTP banke, pri čemu je MOL zapravo kao pozadinsko jamstvo položio sredstva u OTP banku, koja je formalno nastupila kao davatelj zajma realiziranog u ožujku 2009. U jesen te godine počela su uhićenja u slučaju Podravka. Slučaj Ina - MOL, u kojemu je Sanader okrivljen za primanje mita, otvoren je tek dvije godine poslije.
Prepuštanje prava
USKOK tereti Sanadera da je, za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom, sa šefom MOL-a Hernadijem za sebe dogovorio isplatu “provizije” od 10 milijuna eura. Dok su Mađari ranije žurno izlazili ususret zahtjevima iz Hrvatske u slučaju Podravka, to se ne može reći za zamolbe vezane uz postupak protiv Ive Sanadera.
Mađari nemaju ista mjerila za Podravku i za Inu-MOL
1. PODRAVKA: Bivša premijerka Jadranka Kosor dobila je 2010. od tadašnjeg mađarskog premijera podatke njihovih službi o cijelom kreditnom aranžmanu vezanom za Podravku i ulozi Damira Polančeca. U to vrijeme ni DORH ni Podravka nisu imali niti jedan dokument vezan za to kreditiranje. Jadranka Kosor prosljedila je te informacije glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.
INA-MOL: O sličnoj suradnji na ovoj razini teško se može govoriti. Iz vrha mađarskog državnog aparata u Hrvatsku najmanje stižu informacije koje bi mogle biti korisne za sam kazneni postupak u slučaju Ina Mol.
2. PODRAVKA: U istrazi koju je USKOK u slučaju Podravka otvorio koncem listopada 2009., mađarske institucije vrlo su hitro udovoljavale zamolbama iz Hrvatske. Već u travnju 2010. USKOK je raspolagao iskazima Zsolta Hernadija i njegovih suradnika iz MOL-a. Mađarsko tužiteljstvo dostavilo je i kompletnu traženu dokumentaciju te, u lipnju 2010., i nove zapisnike o ispitivanju Hernadija i Abela Galacza koje je proveo njihov Odjel za borbu protiv gospodarskog kriminaliteta Nacionalnog ureda za istrage u Budimpešti.
INA - MOL: Zamolbe DORH-a da se Hernadija ispita u svojstvu osumnjičenika za davanje mita, kao i samo uručenje istražnog naloga, mađarsko tužiteljstvo je odbilo radi “zaštite mađarskih nacionalnih interesa”. “Prenošenje podataka ugrozilo bi sigurnost Republike Mađarske”, stajalo je između ostaloga u obrazloženju takve odluke.
3. PODRAVKA: U aferi Podravka MOL je izišao u susret Polančecu i sada suoptuženim menadžerima posve legalnim zajmom. Uloga predstavnika MOL-a u tom poslu nije kontroverzna, čak ni uz činjenicu da je u sklopljenim ugovorima bila predviđena mogućnost da se odobreni kredit otplaćuje gotovinom ili “dionicama Ine”. Može se reći da su nadležna mađarska tijela znatno pomogla istražiteljima, jer je, primjerice, upravo Zsolt Hernadi u svom iskazu naveo kako ga je Polančec tražio pomoć tijekom pregovora, a ne nakon pregovora kako je to tvrdio Polančec.
INA MOL: Zbog odbijanja ispitivanja Zsolta Hernadija kao osumnjičenika, USKOK protiv njega ne može podići optužnicu jer njegovo ispitivanje, po zakonu, preduvjet za podizanje optužnice. Mađari su predložili da će sami provesti postupak, što su i učinili, ali ne protiv Hernadija nego protiv nepoznatog počinitelja, što je okončano odbacivanjem kaznene prijave. No, USKOK i dalje ima otvorenu istragu protiv Hernadija, a jedan od predstojećih koraka vjerojatno će biti raspisivanje tjeralice ili izdavanje europskog uhitbenog naloga za nedostupnim okrivljenikom iz Mađarske.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....