I ALBANIJA BOLJA OD NAS

Lovrinčević: Nismo se još odmakli od socijalizma. Tako nema napretka. Vodimo ekonomiju kao Grčka...

...koja previše sluša sindikate. Vlada treba oslabiti utjecaj države i pustiti poduzetnike
 Davor Pongračić/CROPIX

ZAGREB - Iako je od kraha socijalizma prošlo više od dva desteljeća, a do ulaska u Europsku Uniju ostalo nam je još samo 15 mjeseci, Hrvatska svoju tranziciju još nije privela kraju. Štoviše, u mnogočemu još nije pretjerano ni odmakla od socijalizma, zbog čega joj je izlazak iz krize teži i sporiji. Za ilustraciju, Velika Britanija namjerava privatizirati čak i policiju, o čemu Hrvatska može tek sanjati.

Procjene Europske banke za obnovu i razvoj pokazuju da udio privatnog sektora u hrvatskom bruto domaćem proizvodu iznosi samo 70 posto. Znači, državni sektor još generira 30 posto hrvatskoga gospodarstva.

Najgora Bjelorusija

Pojednostavljeno rečeno, od 335 milijardi kuna, koliko je hrvatska ekonomija “vrijedila” u 2010., više od 100 milijardi kuna “proizveo” je državni sektor.

Sam po sebi, taj podatak nije toliko alarmantan: i niz drugih zemalja u tranziciji, poput Slovenije i Rumunjske, ima jednak udio privatnog sektora. Najslabija karika je Bjelorusija, koja ima samo 30-postotni udio privatnog sektora u BDP-u. No podatak ipak zabrinjava zna li se da čak i u Albaniji privatni sektor igra jaču ulogu nego u Hrvatskoj, a u Mađarskoj i Slovačkoj on je dosegao 80 posto.

Koliku ulogu država ima u hrvatskoj ekonomiji svjedoče i podaci Agencije za upravljanje državnom imovinom, prema kojima je u rukama države još uvijek 77 tvrtki u kojima je ona većinski vlasnik. Tome valja pribrojiti i javna poduzeća.

Država je i vlasnik manjinskih udjela u 651 tvrtki: neke, poput Podravke ili Ine, dobro posluju, no mnoge jedva opstaju na aparatima koje pune porezni obveznici.

Problem s jakom ulogom države u gopodarstvu do izražaja je posebno došao u krizi. Naime, kupnja socijalnog mira i “uhljebljivanje” podobnih kadrova imaju svoju cijenu, a nju je sve teže plaćati u uvjetima kad je novca sve manje. To je, tvrde ekonomisti, i jedan od razloga što je pred nama četvrta recesijska godina zaredom.

- Državne se tvrtke najčešće ne vodi na tržišni način, već se u njihovo poslovanje miješa politika. Primjer za to su cijene energenata, preko kojih se vodi socijalna politika - upozorava Zrinka Živković-Matijević, makroekonomistica RBA.

- Hrvatska je izrasla na gospodarstvu u kojem je velika uloga javnih poduzeća. No mi imamo velik problem i sa svjetonazorom, vrlo nam je niska poduzetnička aktivnost, što ukazuje na to da građani ne žele prihvatiti rizik.

Začarani krug

Vrtimo se u začaranom krugu politike, koja građanima nudi etatističko gospodarstvo, i građana, koji strahuju od rizika, pa ne čudi velika uloga države - ocjenjuje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Dodaje da smo po mnogočemu i dalje na razini na kojoj smo bili prije 15-ak godina, a ponegdje smo čak i nazadovali te se vratili povećanju uloge države u gospodarstvu. Nešto slično, ističe Lovrinčević, nudi i nova Vlada, koja najavljuje poticanje gospodarstva investicijama preko javnih poduzeća.

Prebacivanje rizika

Okupljanje građana oko države i prenošenje rizika i odgovornosti na širu zajednicu stara je priča. Ona neće razviti poduzetništvo niti će riješiti nezaposlenost. Hrvatskoj nedostaje infrastruktura koja bi ljudima koji imaju ideje, ali nemaju dovoljno novca, omogućila da se otisnu u poduzetničke vode.

Umjesto poduzetničkog gospodarstva, mi smo se, kaže Lovrinčević, okrenuli stvaranju ekonomije slične onoj u Grčkoj i Španjolskoj, zemljama u kojima je slaba poduzetnička aktivnost i u čijem životu veliku ulogu igraju sindikati. - Bojim se da će se udio države i javnih poduzeća u nas još povećati. No to neće riješiti nezaposlenost jer nova radna mjesta može otvarati samo privatni sektor - zaključuje Lovrinčević.

Najteže će ići s promjenom svijesti građana, koje je teško uvjeriti u prednosti privatizacije i objasniti im da kapitalizam podrazumijeva odgovornost za vlastiti život, ali i snošenje rizika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 11:31