UTRKA ZA GLAVNOG TAJNIKA

LOV NA VISOKU POZICIJU Vesna Pusić je kandidatkinja za prvu ženu na čelu Ujedinjenih naroda

Ideja je da na čelo Ujedinjenih naroda dođe političarka, i to iz skupine država u kojima je zastupljena i Hrvatska

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, mogući su hrvatski kandidati za nasljednika generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona. Budući da Hrvatska zadovoljava sve glavne kriterije po kojima će se birati novi šef UN-a ne čudi što se u zagrebačkim političkim kuloarima već počelo nagađati tko bi mogao konkurirati za najprimamljivije diplomatsko mjesto na svijetu. S obzirom da se krajem slijedeće godine održavaju parlamentarni izbori u Hrvatskoj te da bi HDZ mogao doći na vlast postoji mogućnost da i ta stranka istakne svog kandidata. To bi mogla biti bivša ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović, sadašnja pomoćnica glavnog tajnika NATO pakta. No to je malo vjerojatno budući će krajem 2015., prije izbora u Hrvatskoj, već biti poznat uži krug kandidata za funkciju prvog čovjeka UN-a.

Dvije godine lobiranja

Premda su do izbora novog generalnog tajnika UN-a ostale još dvije godine, s obzirom da predizborna lobiranja za tako važne funkcije traju i dulje od godine dana, već je određena i većina glavnih izbornih kriterija. Na redu je kandidat iz Europe, a budući je grupacija Zapadne Europa i ostali već dala četiri generalna sekretara, novi čelnik UN-a doći će iz skupine Istočno europskih država. Ta grupacija, naime, još nije imala svog predstavnika na čelu UN-a. S obzirom da su svih sedam dosadašnjih generalnih sekretara bili muškarci, naslućuje se da bi na čelo najutjecajnije svjetske organizacije mogla napokon doći žena. I napokon, uvjet koji se do sada uvijek poštivao, novi šef svjetske diplomacije mora biti iz manje države.

S obzirom da SAD, Rusija, Kina, Francuska i Engleska imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti koje predlaže novog tajnika UN-a, političari i diplomati iz tih država, ali i iz zemalja njihovih najvećih saveznika, ne dolaze u obzir za tu delikatnu funkciju. Spriječila bi ih blokada jedne od konkurentskih velikih sila.

S obzirom da će kandidati iz većih istočnoeuropskih država, poput Poljske ili Češke, te Bugarske i Rumunjske, teško dobiti zeleno svjetlo Rusije, a da SAD, Francuska i Engleska neće propusti kandidate iz zemalja poput Mađarske, Bjelorusije, Kazahstana, Uzbekistana, ali i bivših sovjetskih država, krug će se suziti na relativno manji broj država. Među kojima će svakako biti Slovačka, Latvija, Litva, Estonija, te Hrvatska i Slovenija.

Prednosti i mane

U takvoj konkurenciji Vesna Pusić, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s doktoratom iz sociologije, s nizom zapaženih knjiga, a predsjednica je Hrvatske narodne stranke te prva potpredsjednica i ministrica vanjskih poslova, nije bez šansi. Doduše, upozoravaju u diplomatskim krugovima, nije dobro kada se za funkcije u međunarodnim institucijama kandidiraju visoko pozicionirani politički i diplomatski dužnosnici jer nerijetko nastoje biti što prihvatljiviji za najmoćnije države, što se često ne poklapa s nacionalnim interesima njihovih država. U nepovoljnijoj je poziciji Ivan Šimonović, koji je također ostvario vrijednu znanstvenu i diplomatsku karijeru. Problem je što je nedavno, kao pomoćnik generalnog tajnika UN-a za ljudska prava, bio u posredničkoj misiji u Ukrajini i svojim je izvješćima razgnjevio rusku stranu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:54