Lijepa i grešna direktorica: Kažnjena jer je na račun HEP-a obitelj vodila na putovanja

Lijepo je bilo raditi u HEP-ESCO -u.

Tvrtka kćer Hrvatske Elektroprivrede koja provodi projekte energetske učinkovitosti u ministarstvima, državnim ustanovama i institucijama osnovana je 2004. godine.

Njeni direktori, kako bi bili u toku sa razvojem štedljivosti grijanja i osvjetljenja često su sudjelovali na raznim seminarima, konferencijama i sastancima diljem Europske Unije. Od Berlina, preko Lisabona do Barcelone.

Tako je često putovala i Jasmina Fanjek, bivša zamjenica direktorice HEP-ESCA. U osam godina Fanjek je skupila više od 40 tisuća kuna dnevnica, a na službena putovanja u zemlji i inozemstvu potrošila je oko 173 tisuće kuna. Samo na troškove sudjelovanja na međunarodnim konferencijama oko 31 tisuću kuna.

Imala je poslovnu karticu za reprezentaciju na kojoj je potrošeno oko 90 tisuća kuna.

A onda je polovicom 2010. godine počinila sitnu grešku.

Predavala je račune sa putovanja u Berlin. Na jednom od naloga stajalo je ime njenog supruga Ivice Fanjeka, pročelnika Zavoda za prostorno planiranje Grada Zagreba i bliskog suradnika Milana Bandića. Iako je navodno putovala sama.

Predsjednik Uprave Leo Begović zatražio je provjeru svih njenih naloga i tako je otkriveno da je Jasmina Fanjek najmanje pet puta sa sobom na put u inozemstvo vodila svog supruga, a jednom i kćer. Sve na račun tvrtke u kojoj je radila. Na fakturama je prikazivala da je putovala sama.

Tako je tvrtku oštetila za oko 35 tisuća kuna.

Ova je afera bila jedan od razloga anonimne prijave po kojoj je 2010. godine reagirao USKOK koji otada istražuje poslovanje HEP-ESCA, tvrtke koja provodi uštede, a ima rastrošne direktore.

Ubrzo nakon pokretanja istrage direktorica Gordana Lučić se zbog bolesti povukla u mirovinu, a Jasmina Fanjek je smijenjena sa dužnosti zamjenice, ali je, unatoč pokušaju prevare u tvrtci ostala raditi kao ekonomska savjetnica.

Prema informacijama vidljvih iz dokumentacije do koje je došao Jutarnji List Fanjek je HEP-ESCU nabila najmanje 35 tisuća kuna nepotrebnih troškova, koje se, kada je namještanje računa otkriveno, obvezala vratiti u blagajnu tvrtke.

Prema navodima iz email poruke koja je anonimno poslana Jutarnjem listu, a što je djelomično potvrdila i njena šefica Gordana Lučić, prevara je funkcionirala na slijedeći način: Fanjek bi se prvo prijavila na konferenciju u inozemstvu i za to od tvrtke zatražila putni nalog.

Putovanja su se izvršavala preko putničke agencije Obzor koja bi onda rezervirala primjerice dvije avionske karte nekog jeftinijeg prijevoznika, jednu za nju, a jednu za njenog supruga. Trošak karata se u fakturi HEP-ESCU prikazivao kao jedna avionska karta Croatia Airlinesa.

Slično se radilo i sa smještajem. Prvo bi se kontaktirali jeftiniji hoteli na destinaciji na koju je Fanjek putovala. Rezervirala bi se jeftinija dvokrevetna soba čija bi cijena bila približno ista kao jedne jednokrevetne sobe u skupljem hotelu.

Noćenje bi se rezerviralo samo ako se može dobiti fiktivni račun za tu skuplju jednokrevetnu sobu, a Fanjek bi sa suprugom ili kćerkom odsjela u jeftinijem.

Takav bi se fingirani putni nalog onda odobrio.

Ivica Fanjek tako je sa suprugom putovao pet puta, a kćer jednom, sve dok Jasmina Fanjek greškom nije uz putnu rezervaciju u računovodstvu HEP-ESCA priložila rezervaciju na kojoj se vidi i ime njenog supruga.

Sitna pogreška stvorila je velike probleme.

Radilo se o putu u Berlin na konferenciju ESCO 2010. godine. Tada je provedena nakndana kontrola svih njenih putovanja, a slučaj je prijavljen i policiji. U tvrtku su ubrzo stigli istražitelji USKOK-a koji su poslovanje pročešljali unazad sve do 2004. godine.

Iz korespondencije Jasmine Fanjek i predsjednika Nadzornog Odbora Velimira Rajkovića koju posjeduje Jutarnji, razvidno je da je Fanjek priznala što je radila.

- Ukoliko je mojom nesmotrenošću došlo do troškova koji su nastali zbog pratnj i teretili su HEP-ESCO, spremna sam ih podmiriti u cijelosti-pisala je Fanjek Rajkoviću i svojoj šefici Lučić u svibnju prošle godine kada su prevare na putnim računima primjećene.

U istom dopisu Fanjek pobraja putovanja uz pratnju. Sa suprugom, pročelnikom Zavoda za prostorno uređenje putovala je 2006. u Budimpeštu, tj. on se pridružio nakndano. Dvije godine kasnije putovali su zajedno u BErlin, a 2009. zajedno su na raznim konferencijama bili čak tri puta-jednom u Briselu, jednom u Berlinu i jednom u Barceloni.

Naredne 2010. godine sa Jasminom Fanjek u Lisabonu je bila njena kćer.

Fanjek se nadalje u srpnju 2011. godine obvezala platiti polovicu ukupnih putnih troškova te dodatnih čak 2104 kune koje su u tri dana potrošili na taksi prijevoz. Ukupno je uplatila 17 841 kunu, a doznajemo da je još jednu takvu ratu platila HEP-ESCU.

- Istina je da je Jasmina napravila kiks, ali ustvari nije oštetila tvrtku-kaže umirovljena Gordana Lučić.

-Kako to mislite nije?

- Pa ona je unajmljivala jeftinije hotele i avioprijevoznike, pa je tako potrošila isto koliko bi potrošila da je sama odsjedala u predviđenim hotelima- kaže Lučić.

Uostalom, Fanjek je sve nadoknadila i vratila novac firmi, tvrdi Lučić.

-Ali samo zato jer je uhvaćena-kažemo.

-Gledajte štete za firmu na kraju nije bilo -odvratila je Lučić dodavši da ona sama nikad nije putovala, te da su njeni putni nalozi potpuno čisti.

Jutarnjem su se anonimno obratili i zaposlenici HEP-ESCA koji su izrazili bojaazan da se ponovno lobira da se Jasminu Fanjek vrati na mjesto direktorice HEP-ESCA.

- Nije nam jasno kako dvije osobe koje mjesečno imaju 30 tisuća kuna prihoda, a od kojih je jedna (Ivica Fanjek) gradski dužnosnik i suradnik Milana Bandića, mogu na ovako sramotan način varati državu. Smatramo da treba napraviti reviziju svih ugovora sa Obzor putovanjima. Neka se svi skupa srame, kažu zaposlenici.

No putni su nalozi, što je posebno važno, istražitelje USKOK-a doveli i do spornog ugovora između HEP-ESCA i Instituta Ruđer Bošković, vrijednog oko 39 milijuna kuna. Zbog brojnih utvrđenih nepravilnosti ugovor je stopiran, a Hrvatska Gospodarska Komora uvažila je argumente Instituta i odbila tužbu HEP-ESCA koji je zbog obustavljanja ugovora od Instituta tražio 1,2 milijuna kuna odštete.