LAŽI I ISTINE O IMIGRANTIMA: KAKO PREPOZNATI FAKE NEWS Lažne vijesti nekritički se šire i dijele društvenim mrežama, donosimo neke od njih

"Za početak, zanemarite naslov. On je tu samo kako bi vas namamio da pročitate prilog za koji mislimo da ga trebate pročitati. Pogotovo ako ste skloni nekritičkom dijeljenju raznih linkova na društvenim mrežama", piše portal Moje vrijeme u tekstu radi kojega je uredništvo putem društvenih mreža primilo i nekoliko prijetnji.

Tekst u nastavku prenosimo u cijelosti:

Ovih dana mnogi su korisnici Facebooka podijelili fotografije koje pokazuju navodni pokušaj krijumčarenja oružja brodom, a za potrebe napada migranata na „kršćansku Europu“. Podijelila ih je, sasvim sigurno bez zle namjere, i Marijana, fakultetski obrazovana žena u četrdesetim godinama. Možda ste i vi prijatelji s Marijanom.

„52 tona oružja i streljiva u velikim dvostrukim kontejnerima pratili su imigrante u Europu, u grčke kampove za imigrante, pretvarajući se da su namještaj, ali su ga otkrili Grčki graničari u 14 kontejnera. Koji nas rusvaj čeka uskoro diljem Evrope , koliko je do sad kontenjera prošlo ispod radara !!!!“, stoji ispod objave koju nismo pravopisno ispravljali. Veći problem je što u njoj ne stoji izvor te informacije.

Ako ne znate tko je plasirao informaciju, ne dijelite ju

Na upozorenje da širi lažne vijesti Marijana odgovara da „više ne zna što je istina ili laž, ali da zna da je u strahu“ pa dodaje da „ona ne može znati što je vjerodostajan izvor informacije, a što nije.“ Marijana je žrtva.

No jednostavan upis fraze „52 tons of ammunition“ u Google daje nedvojbene dokaze da je riječ o lažnoj vijesti iz 2015. godine koja u nekoliko blago izmijenjenih varijanti ima za cilj potaknuti mržnju prema migrantima i paniku među građanima Europe. Dakle, bilo je dovoljno izdvojiti doslovno 15 sekundi i saznati da to što je podijelila jest zlonamjerna podvala koja za rezultat ima ono što njeni tvorci i žele: strah i mržnju.

Jer, strah koji proizvodi mržnju najjači je faktor koji ljude može mobilizirati, najčešće u neracionalnom i najgorem smjeru. Političari i oni koji se žele okoristiti politikom to dobro znaju.

Što smo onda saznali u tih 15 sekundi guglanja? Independent u bogato ilustriranom tekstu iz rujna 2015. piše da je sporni brod pod bolivijskom zastavom isplovio iz turske luke Iskenderum, a u moru nedaleko Krete zaustavila ga je grčka obalna straža pod sumnjom da prevozi naoružanje za borce Islamske države u Libiji. Obavljen je pretres čije su snimke objavili mediji. Reagirala je i turska vlada navodeći da je riječ o oružju poslanom za Sudan za potrebe tamošnje policije te da je na brod ukrcan i građevni materijal za Libiju nad kojom je embargo na uvoz oružja. Oružje nije bilo namijenjeno Europi, potvrdili su i portali koji se bave raskrinkavanjem lažnih vijesti.

Print screen / Facebook

Kad migranti siluju

„U Njemačkoj 15 azilanata silovalo 18-godišnju djevojku“, naslov je vijesti koju je 27. listopada objavio Večernji list i koja je pobudila ogromnu pozornost protumigrantski raspoloženog dijela javnosti. Istovremeno njemački Deutsche Welle javlja da su osumnjičena (ali ne i osuđena) osmorica muškaraca, sedmorica njih su sirijskog porijekla, a osmi je njemački domorodac.

Govori li vam strah da su svi migranti potencijalni silovatelji? Njemački mediji javili su i o migrantu za kojeg je dokazano da je jedan od najgorih serijskih silovatelja u toj zemlji. Taj nitkov je priznao silovanje 17 žena – iz dosade. Napadao je žene u raznim dijelovima Münchena, u kojem se zaposlio kao dostavljač, i to uvijek na isti način. Noću je pratio tamnokose žene u minicama. U više slučajeva ih je presretao kad bi izlazile iz podzemne željeznice ili tramvaja. Napadao bi ih s leđa tako da bi im zatvorio usta i onda ih odvukao u grmlje ili između parkiranih automobila, izvijestio je njemački Bild 2011. godine. Osuđen je na šest godina zatvora. Riječ je o hrvatskom migrantu Pavi P.porijeklom iz Đakova. Za njim se tragalo pet godina. Provjerili smo, Marijana s početka priče nije podijelila ovu informaciju.

Print screen / Bild

I političari i dužnosnici iznose lažne vijesti

Vjerojatno ste pročitali, čak i na vodećim domaćim portalima, vijest da je u Velikoj Kladuši u BiH prije dva tjedna uhićen migrant koji je osumnjičen za ubojstvo petero ljudi u Makedoniji. Podatak je objavio načelnik MUP-a Unsko-sanskog kantona Mujo Koričić, a novinari su mu povjerovali. Informaciju je provjerila nagrađivana kolegica Danka Derifaj, urednica RTL-ove Potrage. „Upravo sam razgovarala s glasnogovornikom MUP-a Makedonije. Nemaju zabilježen slučaj migranta koji je tražen za peterostruko ubojstvo. Dakle, Makedonija ne traži čovjeka zbog peterostrukog ubojstva!“, poručila je putem Facebooka. Nažalost, provjerena informacija nije zaustavila dezinformaciju.

Bez izvora nema ni informacije kojoj možemo vjerovati

Navodno nezavisni portali, a zapravo tvornice lažnih vijesti iza kojih stoje minorne radikalno desne stranke, ovih su dana dizali protumigranstko raspoloženje objavom videa koji pokazuje navodnog islamista koji prijeti Europljanima. Riječ je o tamnoputom mladiću koji neuvjerljivo i na rubu smijeha govori kako će uništiti europsku kulturu i silovati Europljanke, dok mu se na sunčanim naočalama zrcali tekst koji čita s ekrana računala. Štoviše, najavljuje kako će za nekoliko dana krenuti put Europe, iako jasno u kameru pokazuje lice. Zaista?

Ne postoji podatak tko je, odakle je, je li video dio neke druge priče, kao ni to kada je snimljen i je li ga tko unajmio za tu uslugu. No namjera je postignuta – stotine komentatora su zaključile kako je riječ o radikalnom muslimanu koji otkriva tajnu agendu migranata koji “zagađuju” Stari kontinent, a skupljene su i stotine tisuća dijeljenja i lajkanja na društvenim mrežama. Dobro dođe.

U svakom slučaju – oprez

Zdrav razum nalaže nam oprez. Ali i odgovornost za vlastite postupke kojima možemo ugroziti tuđe živote i, vidjeli smo to već u Hrvatskoj, živote tuđe, siromašne, manje sretne djece.

U vremenu kada svatko, iz udobnosti vlastite dnevne sobe, može anonimno plasirati manipulacije širokoj javnosti, najvažnije je provjeravati izvore priča koje dijelimo na društvenim mrežama. Poželite li podijeliti nešto zbilja korisno na Facebooku ili Twitteru, neka to bude ovaj tekst, piše portal Moje vrijeme.