KRIZA U AGROKORU Vjerovnici se sastaju s Vladom, žele znati sve o izboru novog povjerenika: 'Ovo je nova situacija, moraju se uvažiti i naši stavovi'

Kao što se i očekivalo, izbor novog izvanrednog povjerenika Agrokora, ali, kao što je to najavio i premijer Andrej Plenković, njegovog zamjenika i još nekoliko suradnika koji će kontrolirati rad izvanrednog povjerenika, pa i čitave izvanredne uprave, donijet će niz turbulencija, poluinformacija i interesnih pregrupiranja.

Naime, nepoznat netko je u četvrtak u medijski eter i u uši vjerovnika pustio informaciju kako je jedan od glavnih kandidata za novog izvanrednog povjerenika Agrokora Jurica Novak, Managing Partner ureda globalne konzultantske kuće McKinsey.

Međutim, nedugo nakon što se ta informacija pojavila na web portalima, Novak je za medije kazao kako mu Vlada nije službeno ponudila to mjesto. Naravno, to ne znači da Vlada možda neće naknadno ponuditi Novaku tu poziciju i da on to neće prihvatiti, ali za sada to nije slučaj. No, iz financijskih krugova se doznaje da nije čudno ako Vlada razmišlja da u izvanrednu upravu Agrokora bude uključena i ta konzultantska kuća, nakon što je do sada igru vodio glavni savjetnik AlixPartners.

Ipak, odluku o tome donosi izvanredni povjerenik, pa bi Vlada to morala prethodno dogovoriti s njim, a svoju će suglasnost za uvođenje novog, dodatnog savjetnika za restrukturiranje u izvanrednu upravu vjerojatno morati dati i Vijeće vjerovnika. Dapače, prema neslužbenim informacijama, financijski vjerovnici i dobavljači su u srijedu i četvrtak održavali užarenim telefonske linije, te su kontaktirali i predstavnike Vlade.

Završni dogovor

U tim razgovorima je navodno dogovoreno da vjerovnici upute pismo Martini Dalić, potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva, u kojoj će zatražiti razgovor s njom i predsjednikom Vlade, kako bi mogli dobiti iscrpne informacije o pogledima Vlade na proces restrukturiranja Agrokora.

Ne bude li promjena, sastanak bi se trebao održati u ponedjeljak ili utorak, a na njemu bi bili predstavnici financijskih vjerovnika i dobavljača, u stvari predstavnici pet grupa vjerovnika u okviru privremenog Vijeća vjerovnika - držatelji obveznica, osigurani kreditori (predstavnik domaćih banaka iz redova Zagrebačke banke), neosigurani kreditori (predstavnik Sberbanke i VTB banke), te po jedan predstavnik malih i velikih dobavljača.

Vjerovnici su se, prema našim informacijama, složili oko toga da od predsjednika Vlade zatraže da na određeni način sudjeluju u izboru novog izvanrednog povjerenika, odnosno da daju svoj pristanak na njegovo imenovanje, prije nego što ga Vlada predloži Trgovačkom sudu. Vjerovnici pritom traže i da mogu razgovarati s Vladinim kandidatom za izvanrednog povjerenika, prije nego što bude izabran.

Utjecaj na izbor

Naime, vjerovnici smatraju kako se ovog puta proces izbora izvanrednog povjerenika ne može odvijati kao na početku, odnosno da Vlada autonomno predloži šefa izvanredne uprave koncerna. Tvrde kako se sada radi o novoj situaciji, u kojoj je već predložen prvi prijedlog nagodbe, nakon koje je taj prijedlog usavršavan i u okviru kojeg je Ante Ramljak već radio skicu novog prijedloga nagodbe vjerovnika, koja je trebala biti usuglašavana i potvrđena na takozvanom “mini Daytonu”. Tu novu situaciju karakterizira i činjenica da je Trgovački sud već donio rješenje o tražbinama i uputio nositelje osporenih tražbina na dogovor ili sudske procese, pa zbog svega toga smatraju kako se Vlada ne može ponašati kao da procesa nije bilo, već da mora uvažiti i stavove vjerovnika.

Naravno, vjerovnici su, kada se gleda i između grupa, ali i po grupama vjerovnika u okviru privremenog Vijeća vjerovnika, “rogovi u vreći”, sa stotinu različitih interesa, ali ipak smatraju kako bi morali biti barem konzultirani glede izbora novog povjerenika. Uz to, neslužbene informacije govore kako se već sada veći dio kreditora roll-upa načelno unaprijed odriče mogućnosti upotrebe klauzule iz roll-upa prema kojoj ti kreditori moraju odobriti novog povjerenika ili u suprotnom mogu aktivirati klauzulu prema kojoj se udvostručuju kamate za kredit težak 1,06 milijardi eura do 10. srpnja, a nakon toga mogu čitav kredit odmah staviti na naplatu. No, manji dio tih kreditora zadržava mogućnost aktiviranja te klauzule, rečeno nam je, ako razgovori s premijerom i izborom novog povjerenika ne budu zadovoljavajući.