JE LI UGROŽEN I DOMAĆI BANKARSKI SUSTAV?

Kriza trese Uniju: Hrvatska će možda i profitirati ispadne li Grčka iz eurozone

No naša bi zemlja svakako trebala razviti vlastitu monetarnu strategiju te razvijati se na vlastitom novcu
zagreb 130607strossmayerov trgzastave rh i eu na kisitijekom kratkog proljetnog pljuska zastave republike i hrvatske unije smocene kisom stvorile su zanimljivu kreaciju foto elvir tabakovic / CROPIX-zag-
 Elvir Tabakovic / CROPIX

Ukoliko Grčka na referendumu odbije paket pomoći i mjera , Europska unija će se destabilizirati, a aktualizirat će se i pitanje opstanka monetarne unije, no hrvatski bankarski sektor za sada je relativno stabilan, procjenjuje dr. Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

“Naše banke, kao niti njihove inozemne majke i osnivači, u prošlosti nisu značajno kupovale grčke obveznice. Na taj način grčka kriza neće dovesti do potresa u Hrvatskoj, no naša bi zemlja svakako trebala razviti vlastitu monetarnu strategiju te razvijati se na vlastitom novcu“, ističe Jakovčević.

DRAMA U GRČKOJ Parlament dao povjerenje vladi: Papandreou ostao premijer!

“Ne trebamo pod svaku cijenu težiti priključenju monetarnoj uniji, koja će se teško oporaviti od grčkog šoka“, dodaje Jakovčević kojega, međutim, zabrinjava sličnost hrvatske i grčke ekonomije.

Ispadanje Grčke značilo bi da će se Hrvatska pozicionirati bolje , a čak i grčki nautičari u tom bi se slučaju prebacili na hrvatsku obalu. A kad bi talijanski turisti u Hrvatskoj iduće sezone ‘podbacili’, k nama na more došli bi Nijemci, Austrijanci, Francuzi i drugi turisti iz kontinentalne Europe. Uz to, posljednjih godina imamo i veliko povećanje turizma s istočnim zemljama, iz Ukrajine, Rusije i Kine“, objašnjava Jakovčević dodajući da je to slučaj u kojemu “kad jednome smrkne, drugome svane”.

Opasnost stiže - posredno

“I kod nas, kao u Grčkoj, imamo trend jakog razvoja građevinskog sektora, i to najviše u apartmanizaciji obale za potrebe pojačanog turističkog prometa. To je zamka za zemlje bez industrije i bez domaćeg proizvoda za izvoz, budući da turizam, odnosno turistička proizvodnja, u tom slučaju potiče uvoz i jačanje tuđih, a ne domaće ekonomije“, upozorava dr. Jakovčević.

Nada se, ipak, da će nova vlast i nova politika iz primjera Grčke naučiti da nam je potrebna hitna industrijalizacija, i povećanje proizvodnje. Naime, u suprotnome će biti teško održavati ovu razinu javne potrošnje i iznimno veliku vanjsku zaduženost, nakon što su izostala strana ulaganja i prodaja nacionalne imovine.

“Iako hrvatski financijski sektor u Grčkoj nema vlastitih uloženih sredstava, pitanje je koliko talijanske banke, koje drže 70 posto naše bankarske aktive, mogu podnijeti grčke udare i nove gubitke u ovoj situaciji“, napominje dr. Zoran Aralica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, pojašnjavajući kako u tom slučaju Hrvatska može stradati posrednim putem, kroz eskalaciju talijanske krize.Ona će po obimu biti znatno veća.

“Ako pojedine zemlje, poput Italije i Grčke, odbijaju vraćati svoje dugove, mogu ih slijediti i druge zemlje. Doći će do pucanja veze bankarskog i realnog sektora, a netko će morati za to podnijeti trošak. Pitanje je i koliko su sada financijske institucije sposobne, željne i spremne ići u daljnji plasman sredstava i financiranje dosadašnjeg ekonomskog modela u EU. U najgorem scenariju, moglo bi izostati povjerenje bankara i doći do ‘black outa’, kada više nitko neće dobivati novac“, pretpostavlja dr. Aralica.

“Naznake da bi moglo doći do sloma ima, no teško je reći kada će sve ‘puknuti’. Hrvatska je, pak, mali korisnik takvih izvora financiranja, ali je ovisna o inozemnom zaduživanju, te nema mehanizam da se obrani ili odgovori na takvu situaciju”, procjenjuje dr. Aralica za Slobodnu Dalmaciju .

Euro upitan, EU baš i nije

Ako dođe do velikih potresa u EU, Bruxelles bi zacijelo razmatrao i scenarij u kojem bi se EU iz bescarinske pretvorila u carinsku uniju, kao i opcija da EU postane asocijacija zemalja među kojima i dalje neće biti granica, no svaka će zemlja imati vlastitu valutu, drži dr. Jakovčević.

Slabljenje slabih veza

Grčka ne spada među značajnija izvozna tržišta hrvatskih tvrtki koje su u 2010. tamo izvezle roba i usluga u vrijednosti 88 milijuna dolara. Najvećim dijelom radi se o izvozu šećera, plovila i elektroničke opreme. Zanimljivo je kako zadnjih godina izvoz u taj dio Europske unije raste, pa bi utoliko bila veća šteta ako dođe do financijskog kolapsa Grčke. Raste i broj grčkih turista koji su pohodili hrvatsku obalu.

U 2010. riječ je bila o 32 tisuće gostiju iz Grčke, što je još uvijek manje od predratnih pedesetak tisuća turista. Za Hrvatsku je Grčka od izvoznog tržišta puno interesantnija kao mogući izvor stranih ulaganja za kojima naša zemlja vapi. Zasad je od većih grčkih ulaganja zabilježena samo investicija Mafin Grupe u koncern Sunce Jake Andabaka kroz kupnju 49,9 posto koncerna. Doduše, i u Mafin Grupi većinski je prisutan arapski kapital. (V. Marjanović)

‘Nema straha za hrvatski novac u bankama ’

Papanderouovi postupci mi i nisu baš jasni. Naročito što ne vidim tko bi ga mogao kvalitetno zamijeniti u ovim teškim trenucima - komentira ekonomski stučnjak dr. Dražen Kalogjera.

“Slažem se u potpunosti sa Merkel i Sarkozyjem koji kažu kako će pomoći Grčkoj, ali pod uvjetom i da ona sama sebi pomogne. Hoće li u slučaju potpunog sloma Grčke na red doći i Italija? Ne vjerujem... Radi se o previše jakoj i velikoj članici Unije. Zbog toga i hrvatski kapital, kao i naše banke kćeri čije su majke talijanske banke, ne moraju previše brinuti. Usto, sve i kada bi se dogodio slom i u Italiji, potraživanja talijanskih banaka majki prema svojim „hrvatskim kćerkama“ su ipak zanemariva. (V.Ozretić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 06:30