Kritika čvrstom tečaju: Zbog prejake kune propadaju Vladine mjere

ZAGREB - Zbog precijenjenog tečaja kune krahirat će Vladin Program gospodarskog oporavka, a urušit će se i cijelo hrvatsko gospodarstvo. Poruka je to koju su poslali Ivan Lovrinović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, i Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i šef Croindustrije.

‘Ponašamo se kao otok’

- Kada je 1994. uvedena kuna, njezin tečaj prema tadašnjoj njemačkoj marki bio je 4,44 kune. Budući da je marku zamijenio euro, i to u odnosu dvije marke za jedinicu europske valute, po toj bi logici tečaj kune prema euru trebao biti 8,88 kuna. No, Hrvatska se ponaša kao otok jer, dok su sve druge valute u Europi slabile i tako poticale vlastita gospodarstva, kuna je jačala - objašnjava Lovrinović i ističe da govori hipotetski.

Glavni je problem, kaže, što su sve dosadašnje vlade na stabilnost tečaja gledale kao na zaglavni kamen, ne shvaćajući da je upravo takav tečaj dugoročni izvor nestabilnosti gospodarstva. Euro, primjerice, sada slabi, ali to, ističe Lovirnović, nikoga pretjerano ne zabrinjava jer slabiji euro potiče izvoz iz eurolanda. Takav euro posebice odgovara Grčkoj koja zapravo više i nema drugih mehanizama za izlazak iz recesije. Hrvatska se drži stabilnog tečaja kune, a posljedica je, smatra Lovrinović, sve dublje potonuće u krizu.

- To je kao da pacijenta koji ima upalu krajnika godinama kljukate antibioticima, pa kad on dođe na pregled, liječnik mu kaže da izgleda odlično, ali sistematski pregled pokaže da mu prijeti smrt. Slično je i s nama: stabilan tečaj kune na prvi pogled odaje zdravo stanje gospodarstva, a ono je zapravo bolesno - ističe.

‘Ne dirati u tečaj’

Iako bi slabiji tečaj dijelom pomogao izvoznicima, njegove bi posljedice za Hrvatsku, zemlju s dugom tradicijom hiperinflacije, bile negativne. Promjena tečaja ponajprije bi naštetila dužnicima. Ako netko za ratu kredita sada izdvaja 300 eura, po tečaju od 7,2 kune za euro, on mora svakoga mjeseca izdvojiti 2160 kuna. No, ako bi vrijednost kune prema euru pala na 8,88 kuna za jedinicu jedinstvene europske valute, rata kredita povećala bi se za više od 500 kuna.

Zbog toga bi se otplate kredita vjerojatno drastično smanjile. U slučaju deprecijacije valute sasvim je izvjesno da bi porasle i cijene. Ako, primjerice, uvoznik čašu na ino tržištu kupuje za dva eura, to sada iznosi oko 15 kuna. No, ako bi kuna prema euru potonula na razinu o kojoj govore Lovrinović i Ferdelji, za čašu bi valjalo izdvojiti gotovo 18 kuna. Stoga većina stručnjaka smatra da u tečajnu politiku sada ne bi smjelo dirati.