Krešimir Bubalo: ‘Helikopterski novac fluidno je pobacan gdje je trebalo i gdje nije, nužne su mjere‘

Krešimir Bubalo, predsjednik Odbora za ekonomiju i gospodarstvo Domovinskog pokreta, gostovao je u utorak u emisiji Studio 4 na HRT-u, gdje je komentirao porast cijena u RH te ostale ekonomske i gospodarske aktualnosti.

- Helikopterski novac je novac koji je bio fluidno pobacan gdje je trebalo i gdje nije trebalo, politika je donosila odluke da se zatvaraju sustavi i trošilo se više nego što se imalo. Novac se štampao i sigurno je da su inflatorni pritisci koji se osjećaju uzrok način vođenja politike prijašnjih nekoliko godina. Cijene iz inozemstva prenose se na Republiku Hrvatsku i sigurno je da Hrvatska treba snažnije pomoći gospodarstvu, ali isto tako i stanovništvu - rekao je Bubalo.

- I ovih dana vidljiva je porezna represija, čak i za ljude koji su otišli iz Hrvatske i rade u inozemstvu, primjerice koji ostvaruju dohodak u Austriji, gdje je neoporeziva osnovica 11.000 eura (kod nas je 48.000 kuna), upravo ta razlika oporezuje se ovih dana. I onda ona politika koja je zagovarala da će se davati 200.000 kuna da se ljudi vraćaju u Hrvatsku - ne, sustići će vas naša porezna ruka i u Austriji.

Najmanje što Hrvatska može napraviti jest potpisivanje ugovora da se izbjegne dvostruko oporezivanje, posebice sa zemljama Europske unije, kamo su Hrvati najviše odlazili proteklih godina i gdje će otići opet sutra - izjavio je.

- Iz Vlade kažu da je BDP po glavi stanovnika porastao, ali nije porastao, nego je u Hrvatskoj 400.000 ljudi manje no što je bilo. Per capita se dijeli na manje ljudi i tu dolazi do jasnog porasta. Statistika često zna zavarati, a mi moramo gledati dugoročnije što će se događati i kako će naši građani u RH živjeti, prema tome, mjere su nužne - smatra Bubalo.

''Ulazni troškovi u poljoprivredi rastu i to će se preliti, mi procjenjujemo da ako se ne bude radilo na smanjivanju cijene dizela, da se daju beskamatni krediti na proljetnu sjetvu i druge stvari koje smo predlagali, doći će do toga da ćete imati cijenu kruha 20-ak kuna do kraja godine. Vlada treba donositi odluke koje će pomoći proizvođačima da lakše dođu do cijene koja će biti konkurentna.

Imamo vrijedne ljude, odgovorne ljude koji su spremni raditi, ali ne trebamo gubiti tu pamet, trebamo im samo pružiti iste uvjete kao što je to i vani - zaključio je.