TRANSFORMERI IZ KALINOVCA POBIJEDILI KRIZU

Krenuli smo iz svinjca, a onda je za našim robotom za čišćenje ulica poludjela Europa

Frane Franičević i Darko Paviša ostvarili su naizgled nemoguće. U vrijeme najteže krize uspjeli su upeterostručiti izvoz proizvodom koji od početne ideje do realizacije s pravom nosi titulu Made in Croatia
 Boris Kovačev/CROPIX

U pet godina krize izvoz im je porastao 500 posto. Ove će godine ostvariti prihod od oko 95 milijuna kuna.

Čak 70 milijuna kuna došlo je od izvoza proizvoda u 28 europskih zemalja.

Trenutno ih je zaposleno 225, a prosječna plaća u tvrtki je 5200 kuna.

Od 225 zaposlenika 26 posto su inženjeri, odnosno čak 60. Oko 150 zaposlenika mlađe je od 35 godina.

Lani su imali dobit od oko 2,8 milijuna kuna, a više od 20 posto dobiti svake godine ulažu u istraživanje i razvoj. U tom timu radi 14 visokoobrazovanih stručnjaka.

Trenutno stipendiraju 12 učenika i studenata.

I da.

Imaju pet proizvodnih hala ukupne površine 11.000 četvornih metara.

A počeli su iz svinjca.

Doslovno.

Nemoguće u Hrvatskoj?

Da, nemoguće.

Osim ako niste Frane Franičević i Darko Paviša, poduzetnici iz Kalinovca, malog mjesta u srcu Podravine koji su u posljednih pet godina svojim primjerom rada, znanja i konkretnim ulaganjem u istraživanje i razvoj proizvoda pokazali kako se može uspjeti u Hrvatskoj.

Oni su vodeći ljudi tvrtke Rasco, koja se bavi proizvodnjom komunalne opreme.

Sličnih proizvođača u Europi ima i previše, no ekipa iz Kalinovca znala je svojem projektu dodati ono nešto zbog čega je njihov proizvod danas itekako prepoznatljiv na inozemnom tržištu i zbog čega potukao konkurenciju.

Samo s ovim brojkama i iskustvom koje imaju mogli bi ovi podravski poduzetnici napisati udžbenik za brojne poduzetnike, državne službenike, profesore ekonomije, raznorazne pisce ekonomskih strategija i smjernice, koji su u ovo vrijeme krize uporno plakali, sklapali ruke gledajući prema nebu ne bi li možda odozgor došla neka spasonosna formula da se toj krizi napokon kaže zbogom.

Važna je budućnost

Udžbenik bi se recimo mogao zvati “Ulaganje u kvalitetu je ulaganje u budućnost”, baš kako stoji na zidu jedne njihove proizvodne hale u Kalinovcu.

Sumnjam da će se baciti na pisanje udžbenika, ali sam uvjeren da će uskoro iz ovog kalinovačkog laboratorija za uspjeh izaći novi, vrhunski, svjetski prepoznat industrijski proizvod Made in Croatia.

Rasco je u fokus javnosti došao kada je na svijet stigao MUVO - ili kako je jednom prilikom na komadu papira napisao Franičević - malo univerzalno vozilo.

U Europi ima pet značajnijih proizvođača sličnog proizvoda. No oni su svom MUVO-u odlučili dati nešto novo - posebnu vrijednost za korisnika.

Radi se o multidisciplinarnom vozilu koje je široko metar i 30 centimetara, a pokreće ga 100 konja i ima široku paletu radnih priključaka. A zahvaljujući tome MUVO, pazite sad, pere i čisti prometne i pješačke površine, sakuplja i odvozi smeće, kosi travu, zalijeva nasade, obavlja radove s podiznom platformom na visini do 12 metara, uklanja snijeg ralicom ili snježnom frezom, posipa sol i odleđuje kolnike te obavlja još dvadesetak različitih radova i ljeti i zimi.

- Na ideju sam došao prije nekih pet godina kada smo utvrdili da pored širokog proizvodnog programa strojeva i opreme za održavanje prometnica, autocesta i vodotokova nemamo gotovo nijedan proizvod koji bismo mogli ponuditi komunalnim poduzećima u gradovima. Svi naši proizvodi do tada su bili uglavnom velikih dimenzija, prilagođeni specifičnim zahtjevima naših najvećih kupaca u cestarskoj ili vodoprivrednoj branši - kaže mi Frane Franičević, predsjednik uprave Rasca.

Upravo je ta posebna vrijednost za korisnika ono što Rasco izdvaja od mnogih izvoznika. Osim toga, to je jedna od rijetkih tvrtki koje su veliki izvoznici i u domaćem su vlasništvu.

Na prvom mjestu su ljudi

Jer dovoljno je pogledati tko su zapravo naši najveći izvoznici. Čast iznimkama, ali uglavnom se radi o tvrtkama u koje je upumpan strani kapital. Zajedno s novcem, u tvrtku dolazi i ‘know how’.

Ako se pak radi o domaćoj tvrtki, onda uglavnom dobivate proizvod koji možete pronaći bilo gdje u svijetu i koji nema dodatne vrijednosti. Dovoljno je, na primjer, uzeti velike izvoznike domaćeg drva. U Italiju izvozimo sirovinu, a onda iz Italije uvozimo skupocjeni namještaj koji je napravljen od hrvatskog drva.

Za Franičevića je recept da Hrvatska podigne izvoz i na taj način izađe iz krize vrlo jednostavan, ali podrazumijeva mnogo rada i ulaganja, učenja i prilagođavanja novim spoznajama.

- U svemu tome najvažniji su ljudi, njihova spremnost za učenje i njihova svijest o tome da nam može biti bolje samo ako svaki dan radimo bolje nego jučer. Jednostavna je zapravo formula: čvrsta orijentacija na razvoj, inovativnost i izvoz. Za to trebate kadrove, tehnologiju i tržišta. Ukratko: puno promišljenog rada - kaže.

A koliko cijeni stručnost, pokazuje podatak da u tvrtki rade 52 stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom, od čega je najviše inženjera strojarstva.

Ta tvrtka svake godine ulaže minimalno 20 posto od ukupne dobiti u istraživanje i razvoj, i to u poseban odjel u kojem radi 14 stručnjaka.

Ako se pogledaju poslovne knjige, Rasco je 2008. imao 7 milijuna kuna dobiti, godinu dana kasnije oko 4,8 milijuna kuna, dok je 2010. imao 2,3 milijuna kuna. 2011. dobit im je iznosila 9 milijuna kuna, dok su lani imali dobit od 2,4 milijuna kuna.

Prema tim podacima, samo u istraživanje i razvoj novih proizvoda uloženo je oko 5 milijuna kuna.

Četiri godine razvoja

Prema nedavnom istraživanju o ulaganjima u istraživanje i razvoj koji je provela konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, čak 66 posto hrvatskih tvrtki neće u idućim godinama povećavati ulaganja u istraživanje i razvoj.

Europska unija u taj segment godišnje ulaže oko 2 posto BDP-a, do 2020. ulaganja će povećati na 3%. Hrvatska sada ulaže 0,7 posto s ciljem povećanja na 1,4 posto do 2020.

Premda je za neke naše državne institucije ulaganje u istraživanje i razvoj - kupnja računala.

Rascov projekt malog univerzalnog vozila, po čijim je prvim slovima dobio i naziv, počeo je 2009. godine. Prvo je formiran poseban tim u odjelu razvoja s visokoobrazovanim stručnjacima, koji je tijekom četiri godine pod Franičevićevim vodstvom završio kompletnu dokumentaciju, prototip i nultu seriju. Prodaja je počela u proljeće ove godine.

Prilikom konstrukcije vodili su se idejom da MUVO mora biti jednostavan za korištenje i održavanje, da strojari koji njime upravljaju i mehaničari koji ga održavaju sve poslove mogu obaviti brzo i efikasno. Tako je sada potrebno samo dvadesetak minuta da se MUVO poput transformera od smećara pretvori u posipač soli s ralicom za snijeg.

Osim toga, na svim do sada poznatim tipovima ovakvog vozila motor je smješten tako da su potrebni sati i sati da bi se zamijenio najobičniji remen ili filtar ulja. Na MUVO-u se to učini za 10 minuta.

- Bilo je vrlo zanimljivo vidjeti reakcije konkurencije kad smo MUVO premijerno prikazali na sajmu komunalne tehnike IFAT u Münchenu 2012. godine. Njihovi razvojni stručnjaci slikali su MUVO sa svih strana, lijegali pod njega, najprije su se čudili, pa čak i ljutili što smo se pojavili s ovim proizvodom, a na kraju su nam svi čestitali - smije se Franičević.

Bijeg iz propale tvrtke

Danas četiri takva transformersa čiste aerodrom u Münchenu, rado su viđeni gosti i u ostalim krajevima Njemačke, ali i u Norveškoj, Rusiji, Španjolskoj, Poljskoj, Iraku, Iranu, Azerbajdžanu. Već su kupili jednu posrnulu tvrtku u Srbiji, gdje bi trebao biti proizvodni pogon za tržište Rumunjske. Želja im je pokoriti Francusku.

- Vjerujte mi, jako je dobar osjećaj kada znam da naši snježni plugovi i posipači soli rade u zimskoj službi na tako teškim i zahtjevnim terenima. Stvarno smo ponosni na to jer svako tržište ima svoje specifične zahtjeve. Nije svejedno raditi snježnim plugom u Rusiji ili u Španjolskoj, Norveška ima svoje zahtjeve i uvjete, a o Njemačkoj da i ne govorim - kaže Franičević.

Rasco je osnovan 1. lipnja 1990. godine. Franičević i Paviša dobro se sjećaju tog datuma, jer je samo dva dana prije toga održana konstituirajuća sjednica Hrvatskog sabora i desetak godina je ovaj datum bio obilježavan kao Dan državnosti. Nekoliko mjeseci prije bili su još zaposlenici propale tvrtke Bilokalnik. U toj tvrtki, u odjelu održavanja, Franičević je bio direktor, a Paviša rukovoditelj strojarskog održavanja. U drvnoj industriji tada plaće nisu baš bile nešto od čega bi se moglo dobro živjeti ili ostvariti neke veće ciljeve u životu, pa su njih dvojica odlučili riskirati. Iako sve na početku nije bilo jednostavno.

- Moj otac prestao se baviti uzgojem svinja krajem 80-ih, pa je prostor od 60-ak kvadrata bio prazan. Uložili smo nešto novca u adaptaciju i pretvorili ga u radionicu u koju smo uselili nekoliko rabljenih strojeva za obradu metala. Vidjeli smo da se od usluga može živjeti, bolje rečeno - preživjeti, ali su naše ambicije bile puno veće. Kao mladi inženjeri došli smo do zaključka da bez vlastitog proizvoda nećemo napredovati i krenuli smo u potragu za proizvodom koji se ne proizvodi u Hrvatskoj i koji nedostaje na domaćem tržištu. To je ono što se danas popularno naziva istraživanje tržišta. Već nakon godinu dana ustanovili smo da su to upravo strojevi za održavanje prometnica, jer na području cijele jugoistočne Europe nitko nije imao takve proizvode u svojem programu - prisjeća se Darko Paviša, direktor tvrtke.

Već 1995. grade svoju prvu proizvodnu halu, 1998. proizvode prvu kosilicu, a 2000. već zapošljavaju 28 ljudi i imaju nacrt za drugu halu. Tri godine nakon toga probijaju se na njemačko tržište.

Pet godina kasnije stiže kriza.

Prerasli Hrvatsku

Odmah su napravili strateški plan za njezino svladavanje. Rekli su sami sebi da ova situacija za njih nije kriza, nego prilika za dokazivanje da znaju i mogu.

- Već tada smo bili dovoljno veliki da pokrijemo potrebe hrvatskog tržišta, ali nam je bilo jasno da je vrlo opasno svoj razvoj i rast vezati isključivo za domaće tržište i da je potrebno potpuno se posvetiti zauzimanju pozicija na izvoznom tržištu, što će osigurati dugoročnu stabilnost i uvjete za rast. Odlučili smo svu dobit iz prethodnih razdoblja uložiti u nabavku najmodernijih tehnologija za proizvodnju, educirati svoje radnike, stipendirati buduće kadrove na fakultetima, zaposlili smo mlade, ali i iskusne stručnjake koji su dobili zadatke na temeljitom istraživanju tržišta u cijeloj Europi i pronalaženju kvalitetnih distributera, dok je istovremeno tim stručnjaka radio na razvoju novih proizvoda, njihovu certificiranju i prilagođavanju specifičnim zahtjevima svakog pojedinog tržišta - kaćže Franičević

Sve to rezultiralo je time da 2011. godine oko 30 milijuna kuna investiraju u novi proizvodni pogon, čime su doslovce udvostručili svoje kapacitete i postali jedan od pet najznačajnijih proizvođača strojeva i opreme za održavanje prometnica u Europi.

RASCO

Osobna karta

225 trenutačno zaposlenih, od čega je 60 diplomiranih inženjera, a oko 150 zaposlenika mlađe je od 35 godina.

5 proizvodnih hala koje se prostiru na 11.000 četvornih metara

95 milijuna kuna prihoda u u ovoj godini

70 milijuna kuna prihoda ostvareno je na izvozu

12 učenika i studenata trenutačno stipendiraju

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 21:33