KOMENTAR VIKTORA VRESNIKA

KREDITNI REJTING JE SMEĆE Ovo je vrlo loša vijest za Hrvatsku: Problem je što zapravo ne znamo što će nam se sljedećih mjeseci događati

Zagreb, 191112.Vlada.Premijer Zoran Milanovic i ministar financija Slavko Linic odrzali su tiskovnu konferenciju vezanu za prijedlog drzavnog proracuna za 2013. godinu.Na fotografiji: Slavko Linic.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

Ne, nismo stigli do dna, ono je daleko niže od današnjeg BB+ rejtinga, i ne, ovo nije međunarodna zavjera protiv Hrvatske. I jedan i drugi stav mogao se, naime, jučer pročitati na nizu internetskih portala u Hrvatskoj.

HNS o padu kreditnog rejtinga: 'Gubitak radn ih mjesta u privredi više se ne može tolerirati'

Točno je, međutim da je pad kreditnog rejtinga vrlo loša vijest za Hrvatsku i da posljedice mogu biti dalekosežnije nego što se inače očekuje od jedne “ipak samo papirnate” procjene financijskih birokrata.

Problem je to što zapravo ne znamo što će nam se sljedećih nekoliko mjeseci događati.

Mi danas još ne možemo pouzdano reći koliko će porasti cijena kreditnog rizika zemlje, a time i cijena svih budućih zaduživanja. Ne znamo danas niti kolika će sljedeće godine biti kamata na već postojeće hrvatske dugove.

KREDITNI REJTING HRVATSKE SADA JE SMEĆE! Standard & Poor's nam je dao ocjenu 'BB+/B' LINIĆ EKSKLUZIVNO ZA JUTARNJI: 'S&P je svijetu poslao poruku da smo tromi! Taoci smo interesnih skupina' MRSIĆ: 'Kreću reforme. Hitno mijenjamo zakon o radu!'

Slijedom logike porasta cijene državnog rizika, kamata na kredite banaka građanima može postati značajno višom od današnje, ali i ne mora.

Odluka je u rukama bankara i ovisi o njihovoj procjeni isplati li im se više otjerati malu, ali donedavno njima prihodno jaku ekonomiju do stečaja ili joj dopustiti da se oporavi, čak i uz cijenu privremeno manje bankarske zarade.

Danas prilično pouzdano znamo da HNB neće devalvirati kunu, što je dobro jer dužnici ne bi podnijeli pad kune uz postojeće dugove vezane uz euro i švicarski franak i eventualni rast kamate.

Slabašnu naznaku optimizma dao je sam S&P u svojem objašnjenju promjene hrvatskog rejtinga, spominjući da je Hrvatska na pragu ulaska u EU i kako zbog svoje relativno raznolike ekonomije može očekivati pozitivan učinak europskih kohezijskih fondova i pojačanog priljeva inozemnih investicija.

U kombinaciji s Vladinim reformama, bude li ih, to bi moglo dovesti i do relativno brzog podizanja hrvatskog rejtinga u drugoj polovici sljedeće godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 06:57