Kraj vječnih KOLEKTIVNIH UGOVORA: 230.000 ljudi ostaje bez božićnice i sigurnog radnog mjesta?

Zaposleni u državnoj upravi i javnim službama, njih više od 230.000, ove bi godine ipak mogli ostati bez božićnica. Štoviše, prijeti im gubitak i raznih drugih povlastica, među kojima je i sigurnost zaposlenja, koju zaposleni u privatnom sektoru mogu samo sanjati.

Proizlazi to iz radne verzije novog Zakona o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata, koji je krajem prošlog tjedna stigao na adrese pet sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Njime Vlada zaobilaznim putem pokušava derogirati primjenu nekih odredbi Zakona o radu (ZOR), posebice članka 262., koji omogućava produljenu primjenu kolektivnih ugovora i nakon što im je istekao rok primjene. Upravo su ti kolektivni ugovori, sklapani u nekim boljim ekonomskim vremenima, dokumenti koji i u krizi, iz koje Hrvatska nikako da ispliva već četvrtu godinu, zaposlenima jamče brojna prava, a poreznim obveznicima nameću velike obveze.

Zagrebački holding

Istini za volju, treba priznati da kolektivni ugovori u mnogim javnim poduzećima, te državnoj i javnim službama, još nisu istekli, što znači da su i dalje u redovnoj primjeni. U tu kategoriju spadaju i oni u državnoj upravi i javnim službama koji su ujedno i najveća mina za proračun. Naime, kolektivni bi ugovor za državne službenike, upozoravaju u sindikatima, trebao isteći u srpnju, a oni u javnim službama godinu kasnije: ne promijeni li se zakon, i jednima i drugima sasvim je izgledna produljena primjena, sa svim pravima za radnike i novčanim obvezama za državu koje idu uz to.

S druge strane, u pojedinim je javnim poduzećima na snazi produljena primjena isteklih kolektivnih ugovora. Radi se, doznajemo u Vladinim krugovima, ponajprije o HEP-u i Narodnim novinama. Produljena primjena kolektivnog ugovora vrijedi i za komunalna poduzeća, poput Zagrebačkog holdinga, koji je ujedno i jedno od najvećih hrvatskih poduzeća. Prava za koja su se tamošnji sindikati izborili još prije krize i dalje su na snazi, a na snazi će i ostati ako država nešto ne poduzme.

Logičan izlaz iz te situacije bile bi izmjene ZOR-a, no iz Banskih su dvora već poručili da bi u obzir mogle doći samo izmjene onog dijela radničke biblije koji uređuje produljenu primjenu kolektivnih ugovora. Ipak, u Vladi čak i od toga, čini se, postoji strah: razlog tome treba tražiti u reakciji sindikata, koji su 2010. prikupili oko 800.000 potpisa za raspisivanje referenduma protiv izmjena ZOR-a, koje je upravo u segmentu produljene primjene kolektivnih ugovora gurala prijašnja Vlada.

Pregovaračke grupe

S druge strane, Banski su se dvori našli pod jakim pritiskom međunarodnih financijskih krugova, posebno rejting-agencija, ali i stranih diplomata i domaćih poslodavaca: svi oni od Vlade Zorana Milanovića očekuju da konačno krene u konkretne reforme, posebno na tržištu rada, bez kojih je teško očekivati da će hrvatsko gospodarstvo krenuti putem održiva oporavka.

Stoga su u Vladi izlaz odlučili potražiti u novom Zakonu o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata. Osim što se njime nastoji uvesti red u kolektivno pregovaranje, na mala se vrata pokušavaju izmijeniti i pojedine odredbe ZOR-a. Novim bi se zakonom izvan snage stavili i kolektivni ugovori u produljenoj primjeni, i to nakon isteka prijelaznog razdoblja, za koje u Vladi, prema najnovijim informacijama, traže tri mjeseca, a u sindikatima godinu dana.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista