NAJŠTEDLJIVIJI MINISTAR

Kraj slatkog života u agencijama: Izmislili su motivacijski dodatak da mogu 30 posto povećati plaće

Pomoćni radnik u bifeu u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, primjerice, ima veću plaću od bolničara, a pomoćnik u kafiću ima plaću kao informatičar

Zaposlenici Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama osim osnovne plaće primali su i takozvani motivacijski dodatak koji je iznosio i do 30 posto osnovne plaće. Prosječna plaća sedamdeset zaposlenih u APN-u je oko 8000 kuna neto, što znači da bi oni sretnici koji su dobili motivacijski dodatak imali za oko 2500 kuna veću plaću.

Stvorili svoja pravila

I tako je bilo sve od 1997. godine, kada je APN osnovan, pa do prije nekoliko mjeseci.

A onda je u ožujku došao novi direktor Željko Uhlir i ukinuo dodatak. Obrazloženje je bilo kratko i jasno - nije bilo pravne podloge za njegovo isplaćivanje. Dakle, APN je samoinicijativno odredio pravilnik o nagrađivanju svojih zaposlenika i isplaćivao motivacijski dodatak.

- Motivacijski dodatak kretao se do 30 posto povećanja osnovne plaće, odnosno radnog mjesta, a ostvarivao bi se na temelju ocjene uspješnosti pojedinog djelatnika koju bi davao njegov nadređeni - kažu u APN-u. Mjesečno je APN svoje zaposlenike stimulirao s oko 85.000 kuna.

Smanjivanje plaća

Mnogi su se šefovi državnih i javnih institucija proteklih tjedana morali “pravdati” zašto su plaće njihovih zaposlenika, ali i njih samih veće nego što bi smjele biti.

Neredu u kojem su javne institucije samostalno određivale plaće bez odobrenja Banskih dvora i bez ikakve kontrole te tako diskriminirale one koji su se držali reda Vlada je odlučila stati na kraj. Konačni cilj je usklađivanje plaća u agencijama, zavodima, institucijama, fondovima, arhivima... s onima u ministarstvima, odnosno državnoj upravi. Ali sve bi već od iduće godine trebalo donijeti i uštede na izdacima za plaće od oko 100 milijuna kuna godišnje. Već ovaj tjedan Vlada će donijeti nekoliko uredbi kojima će smanjiti plaće u prvim agencijama, odnosno uskladiti ih s državnom upravom.

A do sada je u tom području zaista bilo svega.

O zbrci koja je vladala s određivanjem plaća najbolje govore i konkretni primjeri. Pravosudna akademija o kojoj smo nedavno pisali u Jutarnjem najdrastičniji je primjer jer su apsolutno sva radna mjesta imala koeficijent veći nego što su trebala. No ravnateljica Akademije čija će plaća uskoro pasti za oko 10.000 kuna bruto jer će umjesto koeficijenta 5,12 imati 3,3 nije izuzetak. Dobro će po džepu biti udaren i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivedi čija je bruto plaća oko 27.000 kuna, a trebala bi biti maksimalno 17.900.

Povlašteni statusi

- Najveća su odstupanja upravo u agencijama zaduženim za poljoprivredu te onima povezanim s EU projektima - kažu u Ministarstvu uprave.

I doista, već na prvi pogled jasno je da su zaposlenici u pojedinim institucijama zaista bili povlašteni u odnosu na svoje kolege po ministarstvima. Jer kako drukčije objasniti podatak da pomoćni radnik u bifeu u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ima istu plaću kao, recimo, pirotehničar, a veću nego bolničar!

Dijeljenje koeficijenata

Pomoćni radnik u kafiću te agencije ima bruto plaću od 5400 kuna zahvaljući koeficijentu 1,05, pa prima tek 150 kuna manje od, primjerice, informatičkog referenta. Ista je agencija također svojim tajnicama dodijelila 50 posto veće plaće nego što propisuje uredba - umjesto 4300 kuna bruto za njih se mjesečno izdvaja 6700 kuna. Koeficijente koji im ne pripadaju svojim je zaposlenicima šakom i kapom dijelila i Agencija za reviziju programa EU. Iznad limita je ravnatelj, ali i voditelj odjela koji umjesto 2,2 ima 2,7, revizor 1,9, a trebao bi imati 1,08, zatim referent koji umjesto 0,85 ima 1,0, što znači plaću veću za oko 500 kuna neto. Slično je i u Središnjoj agenciji za financiranje i provedu EU projekata. Njihov ravnatelj, njegov zamjenik i pomoćnik - svi imaju plaće iznad propisanog maksimalnog koeficijenta od 3,5.

O neusklađenosti puno govore razlike u plaćama među institucijama koje se bave istim poslom. Zaposlenicima Lučkih uprava najbolje bi bilo dati otkaz u Pločama, gdje zarađuju prosječno 10.538 kuna bruto, te ih zaposliti u Šibeniku, gdje je prosjek 17.943 kune.

Milijunske uštede

Takvim značajnim razlikama u plaćama Milanovićeva je Vlada odlučila stati na kraj. Glavni je cilj da svi koji rade iste poslove s istom stručnom spremom imaju i iste plaće, što će dovesti i do značajnih ušteda u proračunu. Nadzor 74 institucije od ukupno 173 pokazao je da bi samo kod njih godišnja ušteda na plaćama bila barem 68 milijuna kuna. Nakon što se tome pribroji i ostalih 99 institucija, ušteda će sigurno biti veća od 100 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 03:45