Kosor EUforična: Sada će sve biti puno lakše, za svaku uloženu kunu dobit ćemo tri iz europskih fondova

ZAGREB - Nakon gotovo šestogodišnjeg procesa Hrvatska je sinoć, u zadnjim satima zadnjeg dana mađarskog predsjedanja Europskom Unijom, i formalno zaključila pristupne pregovore.

Premijerka Jadranka Kosor je iznimno zadovoljna ovim velikim događajem, za koji je "znala kako će se zbiti za vrijeme mandata njene vlade".

- Ovaj smo trenutak sanjali, željeli i za njega radili. Zatvorili smo najteže stranice u povijesti i sada otvaramo novu knjigu. Sve će biti drugačije od sada - rekla je premijerka.

Potom je pojasnila koliko za Hrvatsku znači Europska unija iz ekonomskih razloga.

- Za svaku uloženu kunu iz europskih ćemo fondova dobivati tri. Sada je sve na nama, moramo jako puno raditi - izjavila je.

To sada otvara put da se do kraja godine potpiše pristupni ugovor te da ga Hrvatska i sadašnje države članice ratificiraju kako bi naša zemlja 1. srpnja 2013. postala punopravna 28. članica Europske Unije.

Na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu na razini ministara vanjskih poslova zatvorena su zadnja pregovaračka poglavlja. Među njima su se dva za Hrvatsku pokazala najtežima, a za EU najvažnija (poglavlje 23 pravosuđe i temeljna prava i poglavlje 8 tržišno natjecanje) i zbog tih je poglavlja trebalo toliko i čekati.

Ratni zločini

Zatvorena su i druga dva poglavlja koja se uvijek zatvaraju na kraju - poglavlje 32 financijske i proračunske odredbe te poglavlje 35 ostala pitanja.

U poglavlje 35 ubačeni su i mehanizmi nadzora nad Hrvatskom od sada do stupanja u punopravno članstvo te mogućnost EU da u slučaju prestanka ispunjavanja obveza poduzme mjere. Vijeće Europe, djelujući kvalificiranom većinom na osnovi prijedloga Komisije, može donijeti potrebne mjere ako se tijekom procesa monitoringa identificiraju pitanja koja izazivaju zabrinutost.

Mjere bi bile na snazi ne dulje nego što je nepohodno i Vijeće bi ih povuklo, djelujući istom procedurom, kada se sporno pitanje djelotvorno riješi, stoji u zajedničkom stajalištu za zatvaranje pregovora u poglavlju 35.

Posebna pozornost posvećivat će se pravosuđu, radu policije i nadzoru granica, kao i tržišnom natjecanju, pogotovo provedbi programa preustroja brodogradilišta i metalne industrije. Iz poglavlja o pravosuđu od Hrvatske se posebno traži nastavak borbe protiv korupcije na svim razinama, procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima i održiv napredak u reformi pravosuđa.

Proračun za Schengen

Europska će komisija svakih šest mjeseci izvještavati o rezultatima monitoringa, od Hrvatske se traži da u tome surađuje, a Komisija će joj, u slučaju potrebe, slati i tzv. pisma ranog upozorenja.

Poglavlje o financijama i proračunu prilično je komplicirano, ali nema sumnje da će Hrvatska stupanjem u članstvo biti neto korisnik EU novca. Za 2013. godinu, u kojoj će u članstvu biti samo šest mjeseci, imat će na raspolaganju oko 800 milijuna eura iz različitih EU fondova.

Cijela ta svota ne figurira u dokumentima jer će se dio novca za 2013. moći koristiti iz proračunske linije koja počinje 2014., a koja formalno još nije usvojena. Hrvatska će za drugu polovicu 2013. imati pristup sredstvima iz sadašnje EU financijske omotnice u iznosi od 687,5 milijuna eura. Kada se tome dodaju i izravna plaćanja u proračun za Schengen od 40 milijuna eura, te za poljoprivredu 93,25, dolazi se do svote od 800 milijuna eura.

U svakom slučaju, Hrvatskoj je zajamčen proračunski plus, a on će biti veći onoliko koliko se uspije iskoristiti za pojedine projekte.

Trogodišnji rok

Hrvatskoj je, na zahtjev Njemačke, Francuske i Velike Britanije, produljeno razdoblje “phase in” tijekom kojeg će trebati postići razinu od 100 posto pristupa strukturalnim i kohezijskim fondovima Unije.

To znači da će tek tri godine nakon stupanja u članstvo moći u potpunosti koristiti sredstva iz tih fondova. Iznimno je bitno i poglavlje 8 tržišno natjecanje zbog brodogradilišta. Unija je potvrdila da je Hrvatska pristala provesti preustroj brodogradilišta putem privatizacije.