Kosor: Dobro jutro, gospodine Milanoviću... Vlada već štedi

ZAGREB - Ima Šuker 50 milijardi proračunskih kuna koje može dirati, poručili su SDP-ovci predstavljajući svoj prijedlog ‘Kako stabilizirati javne financije’. Tih 50 milijardi je sve osim plaća, mirovina, kamata na kredite i protestiranih jamstava uglavnom stranih banaka za brodogradnju. Time je SDP izravno lupio kontru Vladi Jadranke Kosor, koja tvrdi da joj je jedini izlaz rezanje plaća i mirovina.

Na SDP-ov prijedlog je premijerka Kosor jučer iz Marije Bistrice odgovorila: ‘Dobro jutro gospodinu Milanoviću, dobro jutro, dobro da se probudio. Pa sve to uglavnom jest dio programa gospodarskog oporavka koji nastojimo provesti, ali kad god na red dođe određena mjera koju treba provesti onda upravo SDP kaže ne’, komentirala je Kosor.

Zadnja linija obrane

A što to predlaže SDP, da je tako uzrujalo premijerku Kosor i njenog ministra financija Ivana Šukera, koji je u subotu prekinuo svoj vikend u Crikvenici i sazvao konferenciju za novinare da bi glavnoj oporbenoj stranci poručio kako samo sipa fraze.

SDP nikako ne bi dirao mirovine, osim povlaštenih, koje se mogu srezati. Ne bi dirao niti plaće, premda predlaže smanjenje od pet posto zaposlenih u javnoj upravi već 2011. godine. Za SDP su plaće, mirovine i socijalna davanja ‘zadnja linija obrane’, no svejedno bi ta socijalna davanja kresali. Jer, kako kaže Branko Grčić, SDP-ov ekonomski strateg i tvorac posljednjeg prijedloga, cijela socijala je 8 milijardi kuna, od čega dvije do tri milijarde kuna idu najugroženijima, a u preostalih pet milijardi ima prostora za rezanje.

SDP bi smanjio i troškove zdravstva za deset posto, na razinu iz 2008., kad je zdravstvo u proračunu imalo 23,89 milijardi kuna, da bi već sljedeće, 2009., taj trošak porastao na 28 milijardi kuna!

Nadalje, SDP bi za deset do 15 posto smanjio trošak transfera lokalnoj upravi, koja sada troši više od 5 milijardi kuna.

- Potpuno je jasno da će i dalje padati ključni prihodi, a to su PDV, doprinosi, trošarine i porez na dobit. Teret prilagodbe javnih financija isključivo je na rashodnoj strani. Mi ne govorimo samo o tome što bismo rezali, a gdje bismo uzeli, nego govorimo o fiskalnoj konsolidaciji, provedbi najavljenih i nenajavljenih reformi do 2013. godine koje bi trebale potaknuti rast i zapošljavanje, tumači Grčić.

Porez na imovinu

Za sljedeću godinu SDP ima prijedloge i koje proračunske prihode povećati. Na prvome je mjestu povećanje trošarina na cigarete, što se ionako mora učiniti u pristupanju EU. To bi učinili odmah, već u ovom rebalansu. Uvođenje novih poreza SDP-u nije prihvatljivo, a najnoviju ideju oporezivanja banaka komentiraju ovako: Zamjena jednog lošeg poreza (misli se na ‘harač’) drugim!

SDP-ovci su u svoj plan uvrstili i uvođenje poreza na kapitalnu dobit i ekstra imovinu. Ozbiljnije bi ‘odrali’ i sve one koji izvlače dobit iz tvrtki, tako da im na nju naplate, osim sadašnjeg poreza na dobit od 20 posto, još 12 posto dodatnog poreza.

‘Prazne priče’

No, zato bi se odmah odrekao poreza na reinvestiranu dobit jer je to, kaže, ključno za gospodarski rast.

Za Hrvatsku je važno smanjiti bruto cijenu rada, koja je među najvišima u tranzicijskim zemljama. Grčić predlaže da se to učini smanjivanjem doprinosa za zdravstvo i mirovine po, recimo, dva posto godišnje kroz nekoliko godina. Zapošljavanje bi poticao subvencijama za otvaranje novih radnih mjesta, tako da na novozaposlene u prvoj godini poslodavac uopće ne plaća doprinose, u drugoj godini da plati 50 posto.

Jedan priznati stručnjak blizak HDZ-u ovako je komentirao SDP-ov prijedlog stabilizacije javnih financija:

- Kad Vlada izađe sa svojim prijedlogom rebalansa, SDP bi trebao izaći sa svojim, brojkom na brojku, a ne s praznim pričama. Što znači smanjiti subvencije za 10 posto? Koliko je to novca, što se time dobiva, a što se gubi? Što znači uvesti porez na kapitalnu dobit? Koja je porezna osnovica, koga bi se i za što oporezivalo, koja je porezna stopa i koliko bi se slilo u proračun? A. Milovan, B. Stipić

Milanović: Lokalnoj upravi još već ovlasti

Grčićev stranački šef Zoran Milanović ne boji se da bi vlast, ako je osvoji, mogao brzo izgubiti zbog nepopularnih mjera jer, kaže, sve ovisi o tome koliki broj ljudi razumije da ovako više ne ide. Primjer mu je Velika Britanija u kojoj nova vlada provodi oštro rezanje troškova i uživa javnu podršku jer je kriza. Za Milanovića je jedan od najvećih spinova sadašnje Vlade priča o prevelikoj lokalnoj upravi. On se zalaže za decentralizaciju Hrvatske koja je, kaže, jedna od najcentraliziranijih država u Europi, osmišljena takvom još u Tuđmanovo doba kad je bilo važno da svi ovise o milosti onih na vrhu. Stoga je štednja ukidanjem općina, gradova i županija za Milanovića besmisleno pitanje. Naprotiv, lokalnoj upravi treba dati puno veće ovlasti i prepustiti joj brigu o školstvu, zdravstvu i drugim uslugama, zaključuje Milanović.