POZITIVAN TREND

Korona je za trećinu srezala predmete u gruntovnicama, ubrzalo se vrijeme rješavanja predmeta

U godinu dana broj neriješenih predmeta smanjen je sa 55.990 na 37.776
Ivan Malenica
 Ranko Šuvar/Cropix

Koronakriza, osim što je donekle ubrzala rad državne uprave i dijelom digitalizirala procese, pozitivno je utjecala i na rad zemljišnoknjižnih odjela.

Zadnje tri godine dramatično je rastao broj neriješenih redovnih predmeta u gruntovnicama, kao i prosječno vrijeme rješavanja, no u prošloj godini došlo je do potpunog obrata.

Tako je na 30 općinskih sudova u kojima je 108 zemljišnoknjižnih odjela u prošloj godini u odnosu na 2019. došlo do smanjenje broja neriješenih predmeta za gotovo 33 posto, a i prosječan broj dana za rješavanje predmeta pao je s 28, koliko je bilo potrebno za jedan predmet u 2019., na prosječno 19 dana.

Veliki projekt u Lici

Istodobno, zabilježeno je smanjenje broja izdanih zemljišnoknjižnih (ZK) izvadaka za gotovo 20 posto, smanjenje broja zaprimljenih predmeta za gotovo pet posto, a povećao se pak broj riješenih predmeta za nešto više od jedan posto.

Od 2017. do 2019. broj neriješenih predmeta narastao je za čak 10.000 na 55.990 predmeta, no prošle godine pao je na 37.776 predmeta.

Istodobno, 2017. broj izdanih ZK izvadaka s 1,06 milijuna pao je na gotovo 832.000, a u odnosu na 2019. kada je zaprimljeno preko 519.000 predmeta, u prošloj godini broj je smanjen na nešto više od 496.000, dok je broj riješenih predmeta s 510.264 u 2019., prošle godine narastao na 516.206 predmeta.

Da je korona znatno utjecala na rješavanje zaostataka koji su zadnje tri godine počeli ponovno gušiti gruntovnice, pokazuje i podatak broja zaprimljenih predmeta po mjesecima. Tako je u travnju prošle godine, u vrijeme najtvrđeg lockdowna, na gruntovnicama zaprimljeno 20.000 predmeta, dok je u istom mjesecu 2019. taj broj bio čak 45.000.

Istodobno u travnju je značajno pao i broj izdanih ZK izvadaka. U istom mjesecu 2019. broj je iznosio preko 90.000, da bi u travnju prošle godine pao na oko 25.000, no odmah je u svibnju taj broj značajno narastao na preko 60.000, a u lipnju i na preko 80.000, dok je u svibnju i lipnju 2019. broj izdanih izvadaka značajno padao.

U odnosu na 2019., kod 42 odjela došlo je do povećanja broja neriješenih redovnih predmeta dok je kod 64 gruntovnice došlo do smanjenja. Najveće povećanje broja neriješenih predmeta zabilježeno je u Gospiću i to za 789 predmeta, u Karlovcu za 733 predmeta, Velikoj Gorici za 371 predmet, Bujama za 265 predmeta, a u Imotskom za 223 predmeta.

Najveće smanjenje broja neriješenih redovnih predmeta bilježi se u Zadru, zatim u Dubrovniku, Šibeniku, Sinju i Krku.

Najveći broj neriješenih predmeta je u Splitu (3822), Zagrebu (3156), Supetru (2924), Makarskoj (2301) i Sinju (1893).

Još uvijek postoje odjeli koji su rekorderi po sporosti. Dok s jedne strane u Puli i Virovitici rješavaju predmet za manje od jednog dana, u Đakovu i Osijeku za jedan dan, a u Čakovcu, Sesvetama, Koprivnici i Kutini za dva dana, apsolutni rekorder po sporosti je Imotski gdje im prosječno treba čak 286 dana za jedan predmet. Situacija se kod njih dodatno pogoršala jer im je 2019. bilo potrebno 219 dana.

U Supetru je potrebno 192 dana za rješavanje predmeta, iako su se oni poboljšali jer im je u 2019. bilo potrebno 285 dana. U Makarskoj predmet rješavaju u prosjeku za 125 dana, a u Gospiću je došlo do dramatičnog usporavanja pa su s prosječna tri dana u prošloj godini, došli do 117 dana. U Sinju je pak ipak došlo do poboljšanja jer su skratili vrijeme rješavanja predmeta s 216 na 109 dana.

Kada je riječ o Gospiću, u Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu kako je do ovog ogromnog skoka došlo zbog velikog projekta.

Novi zakon

- Zabilježeno je znatno povećanje broja dana za rješavanje predmeta zbog provođenja postupka osnivanja zemljišne knjige za k.o. Kosinj što je od izuzetne važnosti obzirom na projekt izgradnje hidroelektrane od strane češkog investitora GEEN Holding kao jednog od najvećih srednjoeuropskih proizvođača struje iz obnovljivih izvora energije – kažu u Ministarstvu.

Također, ističu kako je do poboljšanja rada gruntovnica došlo i zbog promjena Zakona o zemljišnim knjigama iz 2019. kojim je uvedena obvezna elektronička komunikacija između tijela državne uprave i zemljišne knjige, uvedeni su rokovi za postupanje i pojednostavljeni su postupci. Omogućena je i promjena osobnih podataka automatizmom, bez podnošenja prijedloga stranaka tako da se podaci sada izravno iz sustava povlače, a građani više ne moraju donositi potvrde.

Potpuna digitalizacija

U 2019., vidljivo je iz podataka, elektroničkim putem izdano je tek 68.496 ZK izvadaka, a u 2020. taj broj je narastao na čak gotovo 150.000, dok je i broj podnesenih prijedloga narastao s tek 12.542 u 2019. na više od 146.000 u 2020.

- Uveden je i elektronički spis te je provedeno niz edukacija referenata kako bi čitav postupak bio brži, jednostavniji i učinkovitiji. Ministarstvo intenzivno prati svaki pojedinačni ZK odjel, a delegacijom predmeta u druge sudove manje opterećenosti, postupci se brže rješavaju.

Primjer je Općinski sud u Zadru čije je rješavanje predmeta u 2020. organizirano na Općinskom sudu u Novom Zagrebu koji je riješio 2.453 predmeta zemljišnoknjižnog odjela Pag, Zadar i Biograd. Takvom preraspodjelom broj neriješenih predmeta u Zadru pao je na 3.626 predmeta u odnosu na 7.724 predmeta koliko je zabilježeno 2019. - napominju iz Ministarstva.

Najavljuju i akcijske planove za svaki sud u kojima će se napraviti planovi za neriješene predmete.

- Izvršavanje tog plana pratit će se na mjesečnoj razini i u suradnji s predsjednicima sudova. Ministarstvo priprema i izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama kako bi se čitav postupak u potpunosti digitalizirao – poručuju iz Ministarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:15