SJAJNI REZULTATI

Kolovoz iznad očekivanja, na autocestama više turista nego lani: ‘Bit ćemo pobjednici Mediterana‘

Ovakvi rezultati mogli bi ublažiti dramatične prognoze, no i dalje se očekuje pad BDP-a između 8 i 11%
Turistička sezona/Ilustracija
 Srdjan Vrancic/Cropix

Ovog vikenda se napokon i to dogodilo. Tijekom subote kroz postaju Lučko na autocestu je ušlo više automobila nego iste subote prije godinu dana - 34.515 vozila, što je 283 više nego lani. Razlika, naravno, nije velika, ali se tome prije mjesec ili dva dana nitko nije nadao niti u primisli. Ova brojka jasno pokazuje da je iza nas najjači turistički vikend u 2020.

Prema dostupnim podacima, u petak i subotu kroz naplatnu postaju Lučko na autocestu je ušlo 72.116 vozila, što je samo 3,7 posto manje nego prije godinu dana. I u nedjelju su se na pojedinim graničnim prijelazima na ulazu u Hrvatsku iz smjera Slovenije stvarale kolone, na nekim graničnim prijelazima i sedam kilometara dugačke. Gužvi i povremenih zastoja u prometu bilo je u nedjelju na gotovo svim autocestovnim pravcima u smjeru mora.

U splitskoj trajektnoj luci ovog vikenda očekivalo se oko 70 tisuća putnika te 16 tisuća vozila, dok je kroz splitsku zračnu luku prošlo oko 30 tisuća putnika.

Probuđen optimizam

Dubrovački je pak gradonačelnik Mato Franković od Nacionalnog stožera civilne zaštite zatražio izmjenu uredbe o zabrani uplovljavanja brodova s više od dvjesto putnika, odnosno kruzera u hrvatske luke jer kompanija MSC nije uvrstila Dubrovnik u program kružnih putovanja. Predstavnici kompanije ranije su iskazali interes za uključenje Dubrovnika u program putovanja, no ograničavajući faktor je spomenuta uredba. Franković je s time upoznao potpredsjednika Vlade i čelnika Stožera Davora Božinovića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića. Županijskom zavodu za javno zdravstvo gradonačelnik je dostavio detaljno objašnjene procedure koje je uveo MSC za svoje brodove, kao i procedure koje će provoditi dubrovačka Lučka uprava i Grad Dubrovnik.

image
Goran Sebelic/CROPIX

Nakon izbijanja epidemije koronavirusa u rano proljeće očekivanja turističkih djelatnika, hotelijera, kao i Vlade od ovogodišnje turističke sezone bila su vrlo pesimistična, no posljednjih tjedana broj dolazaka stranih gostiju u stalnom je porastu. Ako se taj trend nastavi do kraja godine, hrvatski turizam mogao bi ostvariti bitno bolje rezultate od prvotno projiciranih na razinu od 30-ak posto u odnosu na lanjske.

Kontekst pandemije

- Prije svega, ovogodišnje turističke rezultate valja staviti uvijek u kontekst pandemije koronavirusa. Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu godine, od 1. siječnja do 8. kolovoza, ostvareno više od pet milijuna dolazaka (40 posto lanjskog rezultata) i gotovo 33 milijuna noćenja što, za ove tržišne okolnosti, predstavlja odličnih 50 posto lanjskog rezultata mjerenog noćenjima u istom razdoblju. Od 1. do 8. kolovoza u Hrvatskoj je ostvareno više od 882 tisuća dolazaka (64 posto lanjskog rezultata) te oko 6,4 milijuna noćenja, što je visokih 70 posto lanjskog rezultata. Iako je teško iznositi konkretne zaključke, ako trenutačne tržišne okolnosti i trendovi neće biti značajnije promijenjeni, hrvatski bi turizam u ovoj godini mogao ostvariti između 40 i 50 posto lanjskog rezultata rekordne turističke 2019., naravno mjerenih u noćenjima i dolascima. Brojke su to kojima se do prije samo dva, tri mjeseca nitko nije nadao. Ipak, za konkretnije prognoze učinka ovogodišnje turističke sezone pričekajmo kraj kolovoza pa i posezonu, jer pred nama je još velik dio posla koji trebamo odraditi - rekao je direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić.

Kaže kako su najbolje reagirala teritorijalno bliža tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske.

Diskontne cijene

- Najbolje ovogodišnje rezultate ostvaruju Vir, Rovinj, Medulin, Poreč i Crikvenica. Ako se povoljna epidemiološka slika u zemlji nastavi, budemo li se svi nastavili pridržavati propisanih epidemioloških mjera, što je trenutačno najvažnija stvar za odvijanje turističkog prometa u zemlji, budemo li izbjegavali gužve u zatvorenom prostoru i nastavili se ponašati odgovorno, Hrvatska će na kraju ove ljetne turističke sezone biti pobjednik Mediterana - kaže Staničić.

S procjenama HTZ-a o konačnom rezultatu turističke 2020. slaže se i Boris Žgomba, predsjednik Uprave turističke kompanije Uniline i Udruženja putničkih agencija HGK. Napominje da je po broju gostiju i ostvarenih noćenja, kumulativno gledano, Hrvatska sada na oko 50 posto lanjskih turističkih rezultata.

- Sigurno je, međutim, da financijski rezultat turizma nije na razini 50 posto onog iz 2019. jer su gosti ove godine dolazili po diskontiranim cijenama - naglašava Žgomba. Budući da se donedavno isticalo kako će turizam ostvariti tek trećinu prometa iz 2019. godine, a do početka srpnja gostiju jedva da je i bilo, ovo je daleko bolji rezultat od očekivanog i “možemo biti ponosni što je turistička godina otišla u pozitivnom smjeru”, kaže. Kolovoz će, očekuje, biti dobar, a u rujan bi se mogla produljiti “špica” sezone koja je praktički počela tek sredinom srpnja.

image
Tea Cimas/CROPIX

Dosad su Istra i Kvarner, kao autodestinacija, zabilježili odlične rezultate u odnosu na prve prognoze, dok je turizam u južnoj Dalmaciji ipak pogođeniji. Njegova je nada da će turistička 2020. godina po broju dolazaka gostiju i noćenja biti iznad 50 posto lanjske.

Pozitivno iznenađenje

Hoće li se takav rezultat osjetiti na ipak manjem padu BDP-a od dramatičnih prognoza koje su objavljene za ovu godinu, pitali smo ekonomista Velimira Šonju (Arhivanalitika).

- Ovi rezultati turizma isključuju prognoze ispod minus 11 posto, što znači da su prognoze od - 8 do - 11 posto i dalje relevantne. Trebalo bi još neko pozitivno iznenađenje osim turizma da bi pad bio manji od spomenutog intervala - poručuje Šonje.

Prihodi od turizma, odnosno od stranih turista, lani su iznosili oko 10,5 milijardi eura. Oko financijskog rezultata turizma ove godine Žgomba napominje da ćemo prve indikatore imati tek kada Ministarstvo financija objavi podatke o fiskaliziranim računima ostvarenima u kolovozu. Zasad imamo one iz srpnja, zaključno s 2. kolovoza. Ono što je dosad objavljeno pokazuje da je u razdoblju od 24. veljače do 2. kolovoza ove godine u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane broj računa smanjen 45 posto, a iznos računa 52 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U zadnjem tjednu srpnja je u odnosu na isti tjedan u 2019. godini zabilježeno u toj djelatnosti smanjenje broja računa od 21 posto, a iznosa računa od 28 posto. Uspoređujući pak četvrti tjedan srpnja ove godine (od 20. do 26.) s petim tjednom srpnja ove godine (od 27. srpnja do 2. kolovoza), vidljivo je povećanje broja računa u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane od pet posto i povećanje iznosa računa od 15 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 01:09