ZAGREB - Kako izračunati broj prosvjednika koji svaki drugi dan marširaju Zagrebom? Prema policijskim procjenama, u petak ih je bilo četiri tisuće, a u nedjelju 2500. Prema novinarskim procjenama bilo ih je deset tisuća, odnosno sedam tisuća. Koliko ih je zaista?
Priključio se povorci
- Policija uvijek nastoji umanjiti brojke, a prosvjednici ih uvijek nastoje uvećati. To je uobičajeno kod svih prosvjeda svugdje u svijetu. Iz onog što sam osobno vidio, mogu procijeniti da je u petak bilo između osam i deset tisuća prosvjednika, a u nedjelju između šest i sedam tisuća - rekao je sociolog Dražen Lalić koji se i sam priključio povorci.
Iziritirani što o njihovu broju izvještava HTV, prosvjednici su se okupili pred zgradom HRT-a. Preksinoć, dok su napuštali ulicu u kojoj stanuje Andrija Hebrang, pjevali su: “Samo nas je tisuću”. Bila je to samoironija jer u tom ih je trenutku bilo najmanje 3000. No, točnu procjenu teško je dati.
Na temelju fotografija iz zraka pokušali smo izračunati koliko je prosvjednika u nedjelju krenulo s Cvjetnog trga i koliko ih se pri kraju prosvjedne šetnje našlo pred zgradom MUP-a u Savskoj ulici. Treba, međutim, naglasiti da se vrhunac broja prosvjednika obično ne događa ni u jednom od ta dva trenutka zabilježena na fotografijama (početak i kraj prosvjeda), već otprilike kad prosvjedna kolona iz smjera Cvjetnog trga krene preko Trga bana Jelačića prema HDZ-u.
Četvero ljudi na m2
Na Cvjetnom trgu je, dakle, bilo oko 2800 prosvjednika, a u Savskoj pred MUP-om oko 1200. Evo kako smo to izračunali.
Površina koju su zauzeli prosvjednici na Cvjetnom (ne cijeli trg, jer je zbog gradilišta dio trga ograđen) iznosi oko 800 četvornih metara. Od toga, na 600-tinjak kvadrata prosvjednici su bili zbijeni, a na 200-tinjak prorijeđeni. Ako uzmemo da ih je u prvom slučaju bilo prosječno četvero po jednom četvornom metru, a u drugom otprilike dvoje po četvornom metru, to je ukupno 2800 prosvjednika.
Procjena od četvero ljudi po četvornom metru inače se koristi kad je riječ o okupljanjima u kojima su ljudi vrlo gusto poredani.
Na fotografiji iz Savske, kod zgrade MUP-a, prosvjednici zauzimaju površinu od oko 420 kvadrata. Ako procijenimo da ih u prosjeku ima troje po četvornom metru, to je 1260 prosvjednika.
Ovu metodu izračuna - površina pomnožena s brojem prosvjednika po četvornom metru - koriste organizatori uličnih prosvjeda u cijelom svijetu, kao i policija. To je uvijek gruba, ali približno točna procjena u slučajevima kad prosvjednici stoje na mjestu.
- Demonstranti su stalno u pokretu. Znam neke ljude koji se prosvjedu priključe tek kad počne hodanje. Govori ih ne zanimaju - rekao je Lalić. Ono što Lalić vidi kao nedostatak koji ove prosvjede zasad sprečava da postanu masovniji jest izostanak uglednih javnih osoba.
Opet će buknuti
- Dosad se nije pojavio dovoljan broj uglednika, a oni su vrlo važni jer su predvodnici javnog mnijenja i ohrabruju obične ljude da se pridruže. Uvjeren sam, međutim, da energija pokrenuta ovim prosvjedima ne može nestati. Čak ako se prosvjedna povorka smanji ili ugasi, buknut će ponovno za mjesec dana - istaknuo je Lalić.
Politički analitičar Davor Gjenero smatra da brojka prosvjednika na ulici nije toliko važna koliko je važno da su prosvjedi promijenili političku klimu u Hrvatskoj.
- Prosvjednici su bitno smanjili prostor racionalnom političkom odlučivanju. Cijela stvar je prilično iracionalna jer ne postoji strukturirano vodstvo koje bi kontroliralo energiju prosvjeda. U takvoj situaciji svaki racionalan kompromis vlasti i oporbe oko datuma izbora podliježe odbacivanju kao “izdaja opće stvari” - rekao je Gjenero.
Najveći prosvjedi u novijoj hrvatskoj povijesti održani su na splitskoj rivi 2001., te na Trgu bana Jelačića 1996. godine.
I danas se kao službene spominju brojke od 200.000 za Mirka Norca na Rivi i 100.000 na Jelačić placu na prosvjedu za Radio 101. Obje su te procjene vrlo optimistične.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....