ISTRAŽIVANJE

Koga će birati Osijek: HDZ-ov Radić vodi s 10 posto ispred SDP-ovog Kušeca, evo kako stoje ostali

U borbi za mjesta u Gradskom vijeću HDZ bi dobio 35,5% glasova, slijedi ih SDP s 19% pa Domovinski pokret s 15,1%
Ivan Radić
 Vlado Kos/Cropix

N1 televizija objavila je istraživanje preferencija birača u Osijeku koje je provela agencija MASMI na reprezentativnom uzorku 600 glasača Osijeka koji će sigurno ili vjerojatno izaći na lokalne izbore.

Prema tom istraživanju, Ivan Radić ima realnu priliku postati prvi HDZ-ov gradonačelnik Osijeka. U kampanju ulazi s 32,4% podrške, odnosno prednosti od gotovo 10%. Glasačko tijelo su mu lojalni simpatizeri HDZ-a (77,7%), a optimizam pruža vodstvo među petnaest posto neodlučnih glasača i 10,5% Domovinskog pokreta. Glasačima je energičan (11,7%), simpatičan (9,7%), a 3,4% smatra da dobro poznaje probleme grada. Mladost mu je prednost – dijelu glasača predstavlja svježu perspektivu, ostalima smjenu generacija u politici, nužnu za pokretanje grada (9,2%). Dio njegovih birača smatra da je povezanost s Vladom HDZ-a jamstvo provedbe projekata u Osijeku.

Na drugom mjestu po anketama je Goran Kušec (SDP) kojeg podržava 23,2%. Osim SDP-a (64,8%), biraju ga glasači čije stranke do početka provođenja ankete nisu istaknule kandidate za gradonačelnika: HNS-a i HSS-a (10,2%), MOST-a (7,9%) i Možemo (7,1%). Goran Kušec je odmjeren i realan u obećanjima: 12% hvali kvalitetu programa, 7,5% vjeruje u njegovu provedbu, 3% da dobro poznaje Osijek. U kampanji mu može pomoći i osobnost – 9,8% smatra da je pristupačan, blizak ljudima, a 7,5% da je pošten i transparentan. Snažniju poziciju mora graditi na motivaciji i izlaznosti lijevih glasača, posebice ako se uspije probiti u drugi krug, piše N1.

Kandidat s podrškom DP-a treći po broju glasova

Berislav Mlinarević, nezavisni kandidat s podrškom Domovinskog pokreta treći je po anketi s 17,1% podrške. Njegovi glasači su umjereno nezadovoljni stanjem u gradu (51,4%), no žele promjenu politike – 85% simpatizera su s desne strane političkog spektra. Za značajniji rezultat mora dodatno privući HDZ-ove i MOST-ove glasače od kojih mu već dolazi 23,4% glasova. Uspjeh u poduzetništvu (15,5%) i nada u gospodarski napredak (12,7%) razlozi su odabira Berislava Mlinarevića među glasačima centra. Da bi ih zadržao i privukao neodlučne glasače koji ga razmatraju mora poboljšati povjerenje u Domovinski pokret, jer dio birača ne razumije vrijednosti i program stranke.

Vladimira Šišljagića, čelnika Snage za Slavoniju i Baranju bira 12,2%. Bivši župan ima najveće političko iskustvo (25%), a neki njegovi birači smatraju da je konkretnim projektima poboljšao život u Županiji i Osijeku (9,7%). Pred njim je težak zadatak motivacije raznolikog biračkog tijela: podržava ga najveći broj birača koji nisu izašli na parlamentarne izbore 2020. (25,8%), a obraća se najširem krugu glasača, od MOST-a (21,2%), SDP-a (16,7%), HDZ-a (15,2%) do Domovinskog pokreta (9,1%). Izazov mu je dokazati da može provesti promjene bez podrške snažne stranačke infrastrukture. U tome mu može pomoći osobnost – birači ga opisuju kao bliskog (22,2%), poštenog (12,5%), a najvažnije, dokazanog domoljuba kojem je dobrobit Osijeka na prvome mjestu (12,2%).

Možemo! prelazi prag na izborima za Gradsko vijeće

U borbi za mjesta u Gradskom vijeću HDZ bi dobio 35,5% glasova, slijedi ih SDP s 19% pa Domovinski pokret s 15,1%, a iznad praga su Možemo 7,7%, Snaga Slavonije i Baranje 6,8% i MOST 6,3%.

HDZ i ovdje vodi, 77,7% birača HDZ-a lojalno je kandidatu stranke, 3% stranku smatra zaslužnom za uspostavu neovisne Hrvatske i glasa za nju bez obzira na okolnosti. Za bolji rezultat prostor je sve manji. Razlog za mobilizaciju je 11,8% simpatizera stranke koji su još uvijek neodlučni, a razmatraju desnije opcije. Domovinski pokret i MOST privlače 10,5% birača HDZ-a.

SDP je na 19% podrške za Gradsko vijeće, no i u Osijeku postepeno gubi glasače koji se okreću platformi Možemo (7,7% podrške). Osim te dvije, niti jedna lijeva opcija ne ulazi u Vijeće pa će, ako želi sudjelovati u vlasti, SDP morati dogovarati koalicije sa strankama desnice i računati na njihovo protivljenje HDZ-ovim politikama općenito.

Domovinski pokret zadržava rejting s parlamentarnih izbora s 15,1% i u Gradskom vijeću. Na lokalnoj razini, za listu glasa 62,8% simpatizera stranke. Glasači smatraju da nominacijom neovisnog kandidata koji se dokazao u poduzetništvu (25,3%) Domovinski pokret u prvi plan stavlja interes grada.

Glasači zadovoljni Vrkićevom ostavštinom

Nova stranka Vladimira Šišljagića, Snaga za Slavoniju i Baranju temelji se na njegovom političkom iskustvu. Glasačko tijelo su MOST-ovi birači (21,2%) koji u trenutku ispitivanja nisu imali službenog kandidata s podrškom njihove stranke.

Glasači u Osijeku umjereno su zadovoljni (43,8%) ili umjereno nezadovoljni (39,6%) stanjem u kojem gradonačelnik Ivica Vrkić ostavlja grad. Iako 14% glasa za kandidata za kojeg smatra da može pokrenuti grad, osjeća se nepovjerenje prema stvarnoj mogućnosti promjena. Tako 10,6% bira kandidata jer ne vidi bolji izbor, 3,2% jer ima „normalniju“ osobnost od ostalih, a 1% smatra da je najbolji izbor među lošima kandidatima.

Konačno, opcije za drugi krug izbora favoriziraju Ivana Radića, koji pobjeđuje Gorana Kušeca (44,9 naprema 32,6%), Berislava Mlinarevića (41,4 naprema 30,2%) i Vladimira Šišljagića (45,6 naprema 25,8%).

Bez obzira na kombinaciju, u drugom krugu izlaznost će biti znatno manja. Kandidati SDP-a i Domovinskog pokreta u vrlo malom broju planiraju izaći ako se na listiću neće nalaziti njihov kandidat.

Izazovi za Gorana Kušeca i Berislava Mlinarevića su uvjeriti takve glasače da programom mogu doprinijeti razvoju grada, bez obzira na stranačku pripadnost (u oba scenarija ima oko 10% neodlučnih glasača što im nije dovoljno za napad na Ivana Radića). Moguće je da im u tome mogu pomoći projektne koalicije, zaključuje N1.

Napomena: Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 600 punoljetnih građana grada Osijeka, koji će sigurno ili vjerojatno glasati na predstojećim lokalnim izborima za gradonačelnika i Gradsko vijeće. Anketiranje je provedeno od 17. – 21. ožujka, a mogućnost pogreške je +/- 3,99%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 00:23